Glavu kukaca čini čvrsta hitinska čahura (epicranium) nastala spajanjem segmenata i nosi organe za vid, ticala i usni ustroj.

Razlikujemo:

  • čelo (frons)
  • tjeme (vertex)
  • čeoni štitić (clypaeus)
  • zatiljak (occiput)
  • obraze (genae)
  • slijepoočnice (temporae)

Na glavu se nadovezuje vrat (collum) koji omogućuje povezivanje sa segmentima prsišta i omogućuje kretanje epikranija.

Glava može imati tri vrste orijentacije obzirom na položeni usni ustroj – razlikujemo prognatne, hipognatne i ortognatne tipove glave kukaca.

Na glavi prognatnog položaja usni ustroj položen je prema naprijed i možemo ga naći kod vrsta iz reda kornjaša, Coleoptera, nakaznika, Phasmatodea, bogomoljki, Mantodea itd.

cercerHrastova strizibuba, Cerambyx cerdo, Cerambycidae

Kod hipognatne orijentacije glave usni ustroj nalazi se na ventralnoj strani glave i karakterističan je za biljojedne redove, kao što su žoharaši, Blattoptera, Hemiptera i sl.

zoharŽohar Blaptica dubia, Blaberidae

Ortognatna glava karakteristična je za redove ravnokrilaca, Orthoptera.

Locusta viridissima, Tettigonidae

U čahuri glave nalazi se tentorij, unutrašnji skelet s funkcijom učvršćivanja i stabiliziranja usnog ustroja, očiju i ticala u glavi.