Moj prvi kontakt s jogom bio je poodavno, negdje na ranim godinama studija. Dokopala sam se nekakvih pdf-ova koje sam nakon kraćeg upoznavanja zapravo uvelike preskrolavala da bih došla do onog konkretnog i što me najviše zanimalo, a to su asane. Bilo mi je zabavno i zanimljivo testirati što mogu i koliko mi treba da pojedini položaj izvedem kako je potrebno. Bila sam mali knjiški crvić kojemu je zadnja opcija bila izlaziti i nepotrebno gubiti vrijeme na čmrljenja po kavama; joga se ispostavila kao bingo za samotnjaka, pogotovo nedjeljom ujutro kada bih se ful odmorna probudila prije 6 i sat vremena posvetila vježbanju.
Isto sam tako jedan period, doslovno iz puke dosade i umjesto klasičnih trbušnjaka i vježbi istezanja, počela jednostavno promatrati koliko se mogu rastegnuti, savinuti i slično i intuitivno sam radila nekakve imaginarne asane koje sam imala ideju izvesti. Kasnije sam prepoznala u njima neke od postojećih tradicionalnih asana koje sam radila, a da nisam ni znala što radim.

Nažalost (ili na sreću) imam potpuno nepostojeću volju za onim dijelom joge. Znate svi na što mislim – sanskrt tetovaže, čakranja, mantranja, mirisne štapiće i sve što zapravo nije onaj konkretni fizički i po mogućnosti zahtjevni dio. Tijekom godina on/off perioda s jogom i koketiranja s raznim drugim vrstama treninga i vježbi došla sam do točke gdje mi je ashtanga joga nekako najviše po ukusu. Svidjela mi se na prvi pogled kada sam naišla na video koji s lakoćom krade vrh ljestvice najljepših stvari koje sam ikad vidjela (da, to je video iznad). Lakoća, fluencija pokreta i elegancija slavne Briohny bili su presudni faktori. Pomislih, ako uspijem nešto ovakvo izvesti jednog dana, albidemd. Ovo ničim nije vezano za išta fat burning/insanity/itd. preznojavanja i bučne histerije studija za kardio-treninge što meni nikako ne odgovara, ipak, rezultati se lijepo vide – popravlja se tonus mišića, fleksibilnost raste a s hrabrošću bavljenja inverzijama osjetiš koliko mali pomaci mogu značiti. Većina aštangaša nije tanana i slaba, mahom su svi pomalo nabijeniji i mišićaviji, rijetko tko izgubi drastično na kilaži, sve se samo pravilno presloži i formira.

Naišla sam u Algoritmu jednom prilikom na Swensonov priručnik o ashtangi, kojeg smatram idealno napisanim. Da bih nešto napravila kako spada, nije mi dovoljno pratiti video s YT i imitirati trenera. Ako ne razumijem cijelu priču koja leži iza neke aktivnosti, sigurno ju neću odraditi kako treba. Čitanje o ovoj priči, sheme i objašnjenja dali su skroz novu dimenziju vježbanju i preporučila bih svakome da ju prouči u sklopu vježbanja. Ujedno, iako trenutno poznam šleper joga trenera i vlasnika studija, najbolje rezultate dobivam kada se uspijem dovoljno redovito jogom baviti sama. Iako znam koliko se dobro osjećam kada se njome uspijem sustavno baviti dulje vremena, nekad mi se jednostavno ne uklapa u planove. Stoga je moje bavljenje njom doslovno “kada stignem”. Nekad će proći po 7 dana da ju niti ne taknem, a nekad ću tijekom tjedna doslovno svaki dan odjogijati makar po pola sata. Nekako s vremenom najviše sam nišanila vježbati ujutro i nemalo se iznenadila koliko mi godi noću kada ne uspijevam zaspati. Samo odrolam mat i uživam.