Razvoj kornjaša odijeljen je na embrionalni i postembrionalni, koji je kod vrsta reda Coleoptera potpun i naziva se holometabolija. Osim za red Coleoptera karakterističan je i za redove leptira; Lepidoptera, dvokrilaca; Diptera, mrežokrilaca; Neuroptera, buha; Siphonaptera i dr. Postembrionalni razvoj, od jajeta do odraslog kukca se naziva generacija i izravan utjecaj na broj generacija godišnje imaju klimatske karakteristike područja na kojem se kukac razvija. Broj generacija je također definiran familijarnom pripadnošću, tako da obrubljeni kozak; Dytiscus marginalis, Dytiscidae ima jednu generaciju u 5 godina, ličinke hrušta, Melolontha melolontha, Scarabaeidae i hrastove strizibube; Cerambyx cerdo, Cerambycidae žive u obliku ličinke u razvojnom supstratu oko 4 godine.

Za razliku od holometabolije, hemimetabolija se sastoji od tri faze: jajeta, nimfe i adulta, gdje nimfa predstavlja spolno nezrelu jedinku nesposobnu za let. Broj nimfalnih stadija hemimetabolnih redova varira među taksonomskim jedinicama, a karakterističan je za ravnokrilce, Orthoptera, žoharaše, Blattoidea, bogomoljke, Mantodea, vretenca, Odonata itd.

Cjelokupan razvoj kukca odnosno razvoj od jajeta do odraslog naziva se generacija. Tijekom godine kod nekih se kukaca razvija samo jedna generacija, a druge mogu imati dvije ili više generacija. Ima i takvih vrsta kod kojih razvoj jedne generacije traje nekoliko godina (hrušt, klisnjaci). Broj generacija ovisi o klimatskim i drugim uvjetima. Tako krumpirova zlatica ima dvije generacije, a kod dugih i toplih jeseni može se pojavljivati i treća generacija.

Ličinke mogu biti primarne, potpuno slične odraslima, sekundarne, slične odraslima, ali s posebnim organima koje kasnije gube, i tercijarne, koje su potpuno različite od odraslih. Period između dva presvlačenja naziva se stadij razvoja (I, II, III itd.). Broj presvlačenja može biti 2, 4, 5, 8 pa čak i 30 puta i izravno je definiran uvjetima u okolini i prehranom.