Probavilo kukaca cjevastog je oblika i spaja usnu šupljinu s analnim otvorom. U ustima su smještene pljuvačne žlijezde, reducirane kod većine kornjaša. Pojedine vrste s usnim ustrojem za sisanje prilikom sisanja luče slinu u ranicu, koja izazove svrbež kod domadara. U ovu skupinu vrsta pripadaju buhe, Siphonaptera i komarci, Culicidae.

Razlikujemo prednje, srednje i stražnje crijevo. Prednji dio čini ždrijelo, jednjak, volja i žvačni predželudac. Ždrijelo kontrakcijama proslijeđuje hranu kroz jednjak do volje. U žvačnom predželucu dolazi do mehaničke obrade. Srednje crijevo prima usitnjenu i drobljenu hranu i natapa ju probavnim sokovima, a potom apsorbira nutrijente preko stijenke koja je kod nekih vrsta gusto obrasla crijevnim resicama. Hrana se probavlja u raznim dijelovima probavila kod raznih vrsta. Na prijelazu iz srednjeg u stražnje crijevo nalaze se Malpighijeve cjevčice koje omogućuju eliminaciju ostataka probave.

Duljina probavila varira među redovima i porodicama i ovisno o tvarima kojima se određena vrsta hrani; kod strizibuba čini 2-3 duljine tijela, kod biljojednih redova čini 3-7 duljina tijela dok kod koprofagnih kornjaša čini do 8 duljina tijela. Duljina varira i ovisno o stadiju razvoja u kojemu se pojedina vrsta nalazi. Biljojedni stadiji, primjerice gusjenice, imaju dulja crijeva i kratkog su jednjaka, dok imaga – leptiri imaju dug jednjak i kratko srednje crijevo.