Zadak (abdomen) sastoji se od 11 kolutića i telzona, analnog kolutića. Za razliku od ostatka tijela prosječnog kukca niz segmenata je elastičan, čime podržava procese disanja, probave, razvoj potomstva unutar tijela ženke koji završava viviparijom itd. kada dolazi do širenja i ponovnog skupljanja abdominalnog volumena. Stoga je čvrsta hitinska površina rjeđe prisutna i uglavnom se može naći kod reda kornjaša, Coleoptera.

Razlikujemo viseći, drškasti i sjedeći abdomen:

  • viseći – drugi kolutić zatka ima izduženi oblik (npr. ose, Hymenoptera)

  • drškasti – vrlo pokretan i izdužen zadak (ose najeznice, Ichneumonidae)

  • sjedeći zadak – spojen je cijelom površinom na prsište (možemo ga naći kod redova ravnokrilaca, Orthoptera, kornjaša, Coleoptera)

Kod nekih vrsta na vršku zatka možemo naći jednostavne ili člankovite izrasline. Nitasti nastavci (cerci) kakve možemo naći na abdomenu šećerca, Lepisma saccharata, Thysanura i klještasti nastavci (styli) karakteristični za uholaže, Dermaptera obično su pokriveni senzornim receptorima i nemaju mehaničku funkciju. Ženke nekih redova imaju vidljive leglice (ovipositor), cjevaste tvorbe za polaganje jajašaca nakon oplodnje. Sabljasta duga leglica vrlo je primjetna kod brojnih vrsta reda ravnokrilaca, Orthoptera, primjerice, vrste Locusta viridissima, zelenog konjica.