Sjemenke?

Kolekcija knjiga mi se proširila za još jedno izdanje, kojim sam toliko oduševljena da jednostavno moram dati komentar “na glas”.

np: WHITNEY HOUSTON – I learned from the best

Sjemenke su mi isprva bile nužda. Profesorica iz Industrijskog bilja je na predavanja donijela male teglice sa nekoliko grama sjemena svake vrste koju smo morali prijeći u dva semestra, uz naznaku da je prepoznavanje sjemenki prvo pitanje kada dođemo k njoj na procjenu znanja koje se uspjelo infiltrirati u naše glave. Lako je sa suncokretom, sojom, uljanom repicom i sl., no ovo mi je bio prvi susret sa sjemenkama duhana i šećerne repe, koja dolazi u raznim izdanjima koja olakšavaju sjetvu. Razlikovanje vrsta kultura nije neurokirurgija, a ujedno ga smatram da je nužno poznavanje svake od njih ili makar onih u neposrednoj blizini. Naravno, ako si agronom koji jednog dana želi biti koristan svojim nadređenima ako već ne uči radi sebe).
Nakon prvog sata i uvodnog predavanja je profesorica izašla van. Još uvijek smatram(o) kako je to bio mig “otvorite teglice i uzmite koju sjemenku” – svaka od nas je pokupila nešto stranih sjemenki i spakirala ih u papire iz bilježnica. Vratila se nazad i zatekla je niz staklenki koje su bile poslagane onako kako smo mi mislile da ih je ona ostavila, uz nas, nasmijane od uha do uha i sa aureolom na glavama. Nakon što sam došla kući, napravila sam male najlonske vrećice u koje sam stavila ime porodice, vrste i fizikalne karakteristike, tipa masa 1000 zrna, hektolitarska masa i sl. Idućih godina sam povremeno skupljala sjemenke zanimljivih korovskih i ljekovitih biljaka kada bih na njih naišla no kulminacija je bila lani kada sam naletjela na veći broj sjemenki koje su izazvale višednevno rovanje po knjigama i internetu u potrazi za imenom. Veselje je bilo prilično (I am easily amused + strašno volim istraživati) kad sam otkrila da se radi o vrsti Calystegia sepium, tj. velikom ladoležu iz porodice Convolvulaceae, slakovi.
Tada sam počela s ciljem skupljanja obilaziti polja i puteve među njima u jesenskom periodu, kada je većina sjemenki zrela i suha. Rezultat je moja mini-online kolekcija sjemenki koja se može vidjeti ovdje. Sadrži kulturno bilje i korove na koje sam nailazila, dobijala… Determinacija je u većini slučajeva vrlo jednostavna i brza, no za neke je bila potrebna prava pomoć. Naišla sam na Seed ID stranicu, projekt stravičnog dizajna opravdan korisnim sadržajem predstavljenim na lak način. No, želja za papirnatim izdanjem je kod mene već dugo vremena i slučajno sam prije tjedan dana naišla na knjigu. Informirala sam se u fakultetskoj knižnici može li se kupiti kod njih, no gospođa me usmjerila u tiskaru Grafika u Strossmayerovoj u Osijeku. Ovo je jedna od najbrže kupljenih knjiga u mom prikupljanju staža kao ljubitelja knjige koji često krstari antikvarijatima i knjižarama.

Sjemenje i plodovi poljoprivrednih kultura i korova na području Hrvatske
Ana Skender i suradnici
Izdavač: Poljoprivredni fakultet Osijek, 1998.

Knjiga?

Knjiga je koncipirana u pet glavnih poglavlja. Nakon što nam se objasni definicija i razlika između sjemena i ploda u botaničkom smislu, kao i njihove fizikalne karakteristike, dobijamo uvid u njihove zastupljenosti i važnost za poljoprivredu Hrvatske. Potom slijedi poglavlje o važnim štetočinama, bolestima i korovskim vrstama. Od 37.-e stranice kreće ono što mene najviše zanima – opis sjemenki 258 vrsta kulturnih i korovskih biljaka i fotografije.
Opis je temeljit i odlično napisan. Uzet ću ću za primjer vrstu Xanthium strumarum, dikicu. Uz redni broj fotografije se nalazi ime vrste na hrvatskom, znanstveni naziv i ime porodice. Autorica je dodala i mini-opis fotografije, koji u ovom slučaju govori kako je na njoj prikazan plod u involukrumu. Potom je opisan omotač ploda sa karakterističnim kljunovima i bodljama, među kojima se nalaze kratke dlake i žlijezde. Dobijamo i informaciju o dimenzijama – plod je dug 10-15 mm a širok 5-8 mm. Masa 1000 plodova je 100 g, a jedan kilogram sadrži 10 000 plodova. Roška, karakteristična za sve Asteraceae je duga 5-10 mm, široka 3-6 mm i debela 2-3 mm. Za kraj je navedeno da se korov može naći na oranicama i na ruderalnim staništima (uz putove, željeznicu, vodotokove, ekonomska dvorišta itd.).
Nakon ovih 5 poglavlja slijedi još mali riječnik, popis literature, kazalo imena i sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Na njih se neću posebno osvrnuti, jasno.

Pros?

Cijena knjige (150 kuna smatram realnom cijenom za ovu knjigu).
Tvrdi uvez, uvjerljivo dugotrajan. Uzmem li u obzir svoje timarenje i čuvanje knjiga… mislim da ćemo se dugo družiti.
Macro-fotografije su dobre, prikazuju jasnu razliku između dvije vrlo slične vrste (npr. Lolium perenne i Lolium multiflorum). Uzmimo i u obzir da su fotografije rađene prije deset godina, kada je digitalija bila tek u povojima.
Uvodna poglavlja su kratka i vrlo sažeta, praktički, sadrže samo popise (sorata kultura, bolesti, štetnika i sl) i kratka objašnjenja. Autorica pretpostavlja da su informacije o ostalim područjima agronomije usvojena i ne objašnjava, primjerice, razliku između strnih i prosolikih žitarica. Fokusirana je na samo ono bitno i to je ogroman plus.
Potpoglavlje o korovima objašnjava vrlo zanimljive bio-eko značajke ovih biljaka, moment kada su postale problem čovjeku, neke zakonske propise… doduše nisu baš up-to-date obzirom na godinu izdavanja, ali da je knjiga izdana i lani, ne bi bili aktualni.

Cons?

Fotografije sjemenki ne sadrže neku mjernu skalu. Da prevedem, sjemenke boba imaju u stvarnosti do 3,5 cm. Približne veličine ba fotografijama su sjemenke tikvice, koje u stvarnosti imaju dužinu oko 15 mm. O usporedbi fotografije štira sa uljanom repicom da ne priča. Opisi postoje i navode dimenzije sjemenki, no malo ravnalo uz jednu od stranica pravokutnika fotografije bi jedinu manu ove knjige učinilo nepostojećom.

Dakle?

Smatram kako knjiga svojom jednostavnošću i dobrim opisom onog što je nekome možda nepoznato na kvalitetan način predstavlja sjemenke značajnih biljnih vrsta u Hrvatskoj. Drago mi je što sam na nju naišla jer znam da će mi biti vrlo korisna.