Lepidoptera, leptiri
RAZRED Insecta, kukci
RED Lepidoptera, leptiri
Red kukaca sa potpunom preobrazbom, sa karakterističnim stadijem gusjenice.
PORODICA Sphingidae, ljiljci
Porodica leptira aktivnih noću, karakterističnog torpedolikog oblika tijela koje u zraku održavaju snažna krila. Dobili su ime po stavu kojeg zauzima gusjenica – podigne prednji dio tijela kao sfinga. Također su poznati po vrlo dugom rilu, koje obično premaši dužinu tijela samog leptira. Gusjenice nakon posljednjeg presvlačenja dosežu i do 10-ak centimetara a na vrhu zatka imaju šiljak.
Agrius convolvuli, slakov ljiljak
JAJA
Sferična, vrlo mala za noćnu vrstu leptira (1.30 x 1.15mm). Svijetlozelene boje nakon ovopozicije, kasnije dobije žućkastozelenu nijansu.
LIČINKA
Gusjenica u zadnjem stadiju je duga 100-110mm. Polimorfna je i pojavljuje se kao zelena, smeđa i žuta. Nema dlake, na vrhu zatka je šiljak.
KUKULJICA
Sjajna, nijanse mahagonija sa izražajnim rilom. Vrlo pokretna i osjetljiva.
IMAGO
Imago ima raspon krila 11 cm. Sive je boje, sa ornamentiranim prednjim krilima. Stražnja su tamnosiva sa 4 poprečne linije. Zadak ima sivu liniju po sredini, sa poprečnim crnim, bijelim i ružičastim linijama.
RASPROSTRANJENOST
Obično u Sredozemlju, no prodire i do sjevera.
STANIŠTE
Šume i parkovi. Leti obično u sumrak.
ISHRANA
Nektar cvijeća ljevkaste čaške, pogotovo vrsta Convolvulus, Nicotiana, Petunia, Lilium, Phlox i Jasminum.
RAZMNOŽAVANJE
Ženka ostavlja do 150 jaja u dva tjedna, nakon čega ugiba. Jaja polaže na naličje slaka, iz njih izlaze male gusjenice koje su najčešće smeđe boje, sa 7 žutih kosih crtica sa strane i jednom dugom linijom tamnije boje na leđima. Hrani se noću a danju se zavlači u rupe u tlu. Kukulji se u tlu i kao takav i prezimljuje. U lipnju izlazi imago.
Deilephila elpenor, vinski ljiljak
JAJA
Sferična, (1.5 x 1.2mm),svijetlozelena.
LIČINKA
70-80mm, smeđa ili zelena.
KUKULJICA
Prezimi kao kukuljica, vrlo pokretna i osjetljiva na dodir. 35-47mm, smeđe boje sa redovima sitnih šiljaka po svakom mobilnom dijelu abdominalnog segmenta. Prema Brocku (1990), ovi šiljci u uvjetima povećane vlage ili potapanja u 90% slučajeva omogućuju izlazak iz čahure.
IMAGO
Raspon krila iznosi 6,5 cm, prednja krila su maslinastozelena sa svijetlim kosim prugama i crvenkastim rubovima, stražnja su ružičastocrvena.
RASPROSTRANJENOST
Europa.
AKTIVNOST
Od lipnja do rujna.
STANIŠTE
Suho, aktivan je u prvi sumrak.
ISHRANA
Biljne vrste Galium, Vitis, Epilobium, Parthenocissus, Circaea, Oenothera, Arisaema, Polygonum, Daucus, Lysimachia i Rumex.
RAZMNOŽAVANJE
Jaja polaže na naličje vinove loze ili broćike. Legu se zasebno ili u parovima na naličje biljke-domaćina, izlegu se oko 10 dana kasnije. Nakon intenzivnog hranjenja se zakukulje u tlu. Izlazi u svibnju kao imago.
Macroglossum stellatarum, obična golupka
Daphnis nerii
PORODICA Lymantridae, gubari
Zgrbljeno rilo, mužjaci imaju perastija ticala.
Lymantria dispar, hrastov gubar ili gubar glavonja
JAJA
U jednom “kompletu” i do 500 komada. Ženka ukupno snese i do 2000 jaja.
LIČINKA
Gubar je jedan od najdestruktivnijih štetnika bjelogoričnog drveća, čija gusjenica često devastira krošnje do golobrsti. To su dlakave gusjenice sa redovima plavih i crvenih točaka.
KUKULJICA
do 3cm duga, smeđe boje.
IMAGO
Ženka je bijelih krila, smeđeg abdomena, mužjak tamnosmeđ sa tamnim cikcak pojasevima. Raspon krila ženke je 7 a mužjaka 4 cm.
RASPROSTRANJENOST
Europa.
STANIŠTE
Šume, parkovi, plantaže…
ISHRANA
Izraziti je polifag, što potvrđuje preko 300 registriranih biljaka na kojima su nađeni tragovi napada, no preferira hrast, grab, bukve i sl.
RAZMNOŽAVANJE
Ženka ostavlja jaja na kori drveta u obliku nakupina pokrivenih dlakama sa svog abdomena. Iz jajeta izlaze male gusjenice koje se penju u krošnju i nagrizaju listove domaćina. Često prelaze na drugo drveće, no kukulje se na matičnom stablu. Nalazila sam kukuljice u raznim pukotinama tkiva drveta, npr. od rupa nastalih hranjenjem grčica, kao i među srušenim stablima.
ŽIVOTNI VIJEK
Prezimi kao jaje, oko godinu dana.
PORODICA Saturniidae
Noćni leptiri, često imaju velike pjege na krilima.
Saturnia pyri
JAJA
2 mm, sivobijela.
LIČINKA
90-100 mm, prva gusjenica je crna, sa mekim šiljcima, kasnijim presvlačenjima pozeleni i dobija žute bradavice iz kojih rastu kratke dlačice.
KUKULJICA
35-50 mm, cilindrična, crne boje sa smeđim linijama.
IMAGO
Ženka ima raspon krila 6 cm, mužjak 4 cm. Po krilima se nalaze pjege u obliku oka.
RASPROSTRANJENOST
Europa.
STANIŠTE
Suha staništa uz rubove šuma. Pojavljuje se od svibnja do lipnja.
ISHRANA
Najčešće Rosaceae, Ericaceae i Oleaceae.
RAZMNOŽAVANJE
Jaja se odlažu u skupinama do 10 komada na naličje lista i grančice, izlegu se do mjesec dana kasnije. Do 99% ukupnog broja mogu napasti parazitoidi.
Antheraea yamamai
PORODICA Cossidae
Veliki i zdepasti leptiri, zgrbljenog rila i usnog pipala.
Cossus cossus, vrbotoč
JAJA
Oko 2 mm.
LIČINKA
Crvena mesnata gusjenica, sa svijetlijim zonama sa strana i rijetkim dlačicama po leđima. Crne glave. Pred zakukuljenje duga do 11 cm.
KUKULJICA
Cilindrična, smeđa. Do 5 cm.
IMAGO
Na ticalima red češljastih zubića, na krilima valovite poprečne pruge. Raspon krila do 10 cm.
RASPROSTRANJENOST
Europa.
STANIŠTE
Rub šuma, putovi, vrtovi. Javlja se od lipnja do srpnja.
ISHRANA
Betula, Salix, Populus, Ulmus, Tilia, Quercus, Alnus, Malus, Sorbus, Fraxinus, Prunus. Imago se ne hrani.
RAZMNOŽAVANJE
Polaganje jaja pod koru bjelogoričnog drveta, najčešće topola, vrba i hrastova.
ŽIVOTNI VIJEK
Mlada gusjenica živi pod korom drveća do 2 godine bušeći hodnike.
PORODICA Pterophoridae
Oba para krila su sastavljena od “pera”.
Pterophorus sp.
PORODICA Nymphalidae
Prednje noge su podvinute, kod oba spola.










































