Lepidoptera, leptiri

RAZRED Insecta, kukci

RED Lepidoptera, leptiri

Red kukaca sa potpunom preobrazbom, sa karakterističnim stadijem gusjenice.

Stadij jajeta

Stadij jajeta, Antheraea yamamai

Stadij gusjenice

Stadij gusjenice, Geometridae

Stadij kukuljice

Stadij kukuljice, razne familije

Čahura kukuljice

Čahura kukuljice, Antheraea yamamai

Imago

Imago, Geometridae

PORODICA Sphingidae, ljiljci

Porodica leptira aktivnih noću, karakterističnog torpedolikog oblika tijela koje u zraku održavaju snažna krila. Dobili su ime po stavu kojeg zauzima gusjenica – podigne prednji dio tijela kao sfinga. Također su poznati po vrlo dugom rilu, koje obično premaši dužinu tijela samog leptira. Gusjenice nakon posljednjeg presvlačenja dosežu i do 10-ak centimetara a na vrhu zatka imaju šiljak.

Agrius convolvuli, slakov ljiljak

Šiljak na kraju zatka

Agrius convolvuli, slakov ljiljak

JAJA

Sferična, vrlo mala za noćnu vrstu leptira (1.30 x 1.15mm). Svijetlozelene boje nakon ovopozicije, kasnije dobije žućkastozelenu nijansu.

LIČINKA

Gusjenica u zadnjem stadiju je duga 100-110mm. Polimorfna je i pojavljuje se kao zelena, smeđa i žuta. Nema dlake, na vrhu zatka je šiljak.

Agrius convolvuli, slakov ljiljak

Gusjenice

Agrius convolvuli, slakov ljiljak

Gusjenica

Agrius convolvuli, slakov ljiljak

Gusjenica

Agrius convolvuli, slakov ljiljak

Gusjenica

Agrius convolvuli, slakov ljiljak

Gusjenica

Agrius convolvuli, slakov ljiljak

Abdominalne noge

KUKULJICA

Sjajna, nijanse mahagonija sa izražajnim rilom. Vrlo pokretna i osjetljiva.

IMAGO

Imago ima raspon krila 11 cm. Sive je boje, sa ornamentiranim prednjim krilima. Stražnja su tamnosiva sa 4 poprečne linije. Zadak ima sivu liniju po sredini, sa poprečnim crnim, bijelim i ružičastim linijama.

Agrius convolvuli, slakov ljiljak

Imago

Agrius convolvuli, slakov ljiljak

Imago

Agrius convolvuli, slakov ljiljak

Imago

Agrius convolvuli, slakov ljiljak

Imago

Agrius convolvuli, slakov ljiljak

Imago

RASPROSTRANJENOST

Obično u Sredozemlju, no prodire i do sjevera.

STANIŠTE

Šume i parkovi. Leti obično u sumrak.

ISHRANA

Nektar cvijeća ljevkaste čaške, pogotovo vrsta Convolvulus, Nicotiana, Petunia, Lilium, Phlox i Jasminum.

RAZMNOŽAVANJE

Ženka ostavlja do 150 jaja u dva tjedna, nakon čega ugiba. Jaja polaže na naličje slaka, iz njih izlaze male gusjenice koje su najčešće smeđe boje, sa 7 žutih kosih crtica sa strane i jednom dugom linijom tamnije boje na leđima. Hrani se noću a danju se zavlači u rupe u tlu. Kukulji se u tlu i kao takav i prezimljuje. U lipnju izlazi imago.

Deilephila elpenor, vinski ljiljak

JAJA

Sferična, (1.5 x 1.2mm),svijetlozelena.

LIČINKA

70-80mm, smeđa ili zelena.

Deilephila elpenor, vinski ljiljak

Vinski ljiljak

Deilephila elpenor, vinski ljiljak

Vinski ljiljak

KUKULJICA

Prezimi kao kukuljica, vrlo pokretna i osjetljiva na dodir. 35-47mm, smeđe boje sa redovima sitnih šiljaka po svakom mobilnom dijelu abdominalnog segmenta. Prema Brocku (1990), ovi šiljci u uvjetima povećane vlage ili potapanja u 90% slučajeva omogućuju izlazak iz čahure.

Deilephila elpenor, vinski ljiljak

Vinski ljiljak

IMAGO

Raspon krila iznosi 6,5 cm, prednja krila su maslinastozelena sa svijetlim kosim prugama i crvenkastim rubovima, stražnja su ružičastocrvena.

Deilephila elpenor, vinski ljiljak

Vinski ljiljak

Deilephila elpenor, vinski ljiljak

Vinski ljiljak

RASPROSTRANJENOST

Europa.

AKTIVNOST

Od lipnja do rujna.

STANIŠTE

Suho, aktivan je u prvi sumrak.

ISHRANA

Biljne vrste Galium, Vitis, Epilobium, Parthenocissus, Circaea, Oenothera, Arisaema, Polygonum, Daucus, Lysimachia i Rumex.

RAZMNOŽAVANJE

Jaja polaže na naličje vinove loze ili broćike. Legu se zasebno ili u parovima na naličje biljke-domaćina, izlegu se oko 10 dana kasnije. Nakon intenzivnog hranjenja se zakukulje u tlu. Izlazi u svibnju kao imago.

Macroglossum stellatarum, obična golupka

Macroglossum stellatarum

Macroglossum stellatarum

Macroglossum stellatarum

Macroglossum stellatarum

Macroglossum stellatarum

Macroglossum stellatarum

Macroglossum stellatarum

Macroglossum stellatarum

Daphnis nerii

Daphnis nerii

Daphnis nerii

PORODICA Lymantridae, gubari

Zgrbljeno rilo, mužjaci imaju perastija ticala.

Lymantria dispar, hrastov gubar ili gubar glavonja

JAJA

U jednom “kompletu” i do 500 komada. Ženka ukupno snese i do 2000 jaja.

Lymantria dispar, hrastov gubar

Jaja napadnuta parazitoidom

LIČINKA

Gubar je jedan od najdestruktivnijih štetnika bjelogoričnog drveća, čija gusjenica često devastira krošnje do golobrsti. To su dlakave gusjenice sa redovima plavih i crvenih točaka.

Lymantria dispar, hrastov gubar

Gusjenica

Lymantria dispar, hrastov gubar

Glava

KUKULJICA

do 3cm duga, smeđe boje.

Lymantria dispar, hrastov gubar

Kukuljica

IMAGO

Ženka je bijelih krila, smeđeg abdomena, mužjak tamnosmeđ sa tamnim cikcak pojasevima. Raspon krila ženke je 7 a mužjaka 4 cm.

RASPROSTRANJENOST

Europa.

STANIŠTE

Šume, parkovi, plantaže…

ISHRANA

Izraziti je polifag, što potvrđuje preko 300 registriranih biljaka na kojima su nađeni tragovi napada, no preferira hrast, grab, bukve i sl.

RAZMNOŽAVANJE

Ženka ostavlja jaja na kori drveta u obliku nakupina pokrivenih dlakama sa svog abdomena. Iz jajeta izlaze male gusjenice koje se penju u krošnju i nagrizaju listove domaćina. Često prelaze na drugo drveće, no kukulje se na matičnom stablu. Nalazila sam kukuljice u raznim pukotinama tkiva drveta, npr. od rupa nastalih hranjenjem grčica, kao i među srušenim stablima.

ŽIVOTNI VIJEK

Prezimi kao jaje, oko godinu dana.

PORODICA Saturniidae

Noćni leptiri, često imaju velike pjege na krilima.

Saturnia pyri

JAJA

2 mm, sivobijela.

LIČINKA

90-100 mm, prva gusjenica je crna, sa mekim šiljcima, kasnijim presvlačenjima pozeleni i dobija žute bradavice iz kojih rastu kratke dlačice.

KUKULJICA

35-50 mm, cilindrična, crne boje sa smeđim linijama.

Saturnia pyri

Kukuljica

Saturnia pyri

Kukuljica

IMAGO

Ženka ima raspon krila 6 cm, mužjak 4 cm. Po krilima se nalaze pjege u obliku oka.

RASPROSTRANJENOST

Europa.

STANIŠTE

Suha staništa uz rubove šuma. Pojavljuje se od svibnja do lipnja.

ISHRANA

Najčešće Rosaceae, Ericaceae i Oleaceae.

RAZMNOŽAVANJE

Jaja se odlažu u skupinama do 10 komada na naličje lista i grančice, izlegu se do mjesec dana kasnije. Do 99% ukupnog broja mogu napasti parazitoidi.

Antheraea yamamai

Antheraea yamamai

Gusjenica, prvi stadij

Stadij jajeta

Jaje

Čahura kukuljice

Čahura kukuljice

Antheraea yamamai

Imago, mužjak

PORODICA Cossidae

Veliki i zdepasti leptiri, zgrbljenog rila i usnog pipala.

Cossus cossus, vrbotoč

JAJA

Oko 2 mm.

LIČINKA

Crvena mesnata gusjenica, sa svijetlijim zonama sa strana i rijetkim dlačicama po leđima. Crne glave. Pred zakukuljenje duga do 11 cm.

Drvotoč, Cossus cossus

Gusjenica

Drvotoč, Cossus cossus

Gusjenica

KUKULJICA

Cilindrična, smeđa. Do 5 cm.

IMAGO

Na ticalima red češljastih zubića, na krilima valovite poprečne pruge. Raspon krila do 10 cm.

RASPROSTRANJENOST

Europa.

STANIŠTE

Rub šuma, putovi, vrtovi. Javlja se od lipnja do srpnja.

ISHRANA

Betula, Salix, Populus, Ulmus, Tilia, Quercus, Alnus, Malus, Sorbus, Fraxinus, Prunus. Imago se ne hrani.

RAZMNOŽAVANJE

Polaganje jaja pod koru bjelogoričnog drveta, najčešće topola, vrba i hrastova.

ŽIVOTNI VIJEK

Mlada gusjenica živi pod korom drveća do 2 godine bušeći hodnike.

PORODICA Pterophoridae

Oba para krila su sastavljena od “pera”.

Pterophorus sp.

Pterophorus

Imago

Pterophorus

Imago

PORODICA Nymphalidae

Prednje noge su podvinute, kod oba spola.

Inachis (Vanessa) io

Inachis io

Gusjenica

PORODICA Noctuidae, sovice

Diloba caeruleocephala

Diloba caeruleocephala

Gusjenica

Emmelia trabealis

Emmelia trabealis

Emmelia trabealis imago

PORODICA Lasiocampidae

Macrothylacia rubi

Macrothylacia rubi

Gusjenica

Leave a Comment

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.