Coleoptera, kornjaši

RAZRED Insecta, kukci

RED Coleoptera, kornjaši

Kukci su organizmi člankovitih ekstremiteta i segmentiranog egzoskeleta koji čine većinu životinjske populacije u svijetu, koja se procjenjuje na približno 1 bilijun bilijuna ili 1018 jedinki, dok je opisano jedva milijun vrsta.

Čine 85% živućih organizama, dakle, svaki treći organizam nije kukac, s tim da red Coleoptera čini četvrtinu ukupnog broja svih determiniranih životinjskih vrsta. Zbog svoje raznolikosti i visoke sposobnosti adaptacije kukci se smatraju jednima od evolucijski najuspješnijih životinja koje upravo možemo naći na zemlji. Detektirano je dosad oko 1 milijun vrsta, što ih čini polovicom životinja poznatih znanosti. Red Coleoptera predstavlja najveći red, kako unutar razreda Insecta, tako i unutar cijelog carstva Animalia i u mnogo pogleda se strogo razlikuje od preostalih tridesetak redova. Determinirano je približno 350 000 vrsta, s tim da se svake godine opiše još 2000 vrsta.

PORODICA Carabidae, trčci

Porodica značajna u suzbijanju štetnih kukaca, najčešće se koriste rodovi Carabus, Calosoma, Poecilus, Pterostichus, Nebria, no rodovi Harpalus i Zabrus se smatraju štetnicima. Radi se o velikim kukcima, dugima do 35 mm.

Carabus violaceus, ljubičasti trčak

LIČINKA

Predator crne boje, duga oko 25 mm.

IMAGO

Robustan kukac duljine 25-30 mm. Crne boje, sa ljubičastim obrubom oko elitri i pronotuma. Elitre imaju tanke redove punktacija. Ima dobro razvijene noge, kojima jako brzo može trčati.

Trčak
Imago

RASPROSTRANJENOST

Europa, osim dalekog sjevera i Kavkaza.

AKTIVNOST

Od ožujka do rujna.

STANIŠTE

Otvoreni tereni – vrtovi, šume, parkovi. Terestrični je kukac, aktivan noću. U opasnosti brzo bježi i ispušta neugodan miris.

ISHRANA

Korisna vrsta, jer jede i štetne vrste. Osim kukaca (na udaru su najviše razne ličinke Scarabaeidae, Elateridae,…) se hrani i puževima, gujavicama i manjim kralješnjacima.

PORODICA Dytiscidae, kozaci

Dytiscus marginalis, obrubljeni kozak

Dytiscus marginalis, obrubljeni kozakImago
Dytiscus marginalis, obrubljeni kozakImago
Dytiscus marginalis, obrubljeni kozakGlava
Dytiscus marginalis, obrubljeni kozakDytiscus ventralno
Dytiscus marginalis, obrubljeni kozak
Dytiscus dorzalno
Dytiscus marginalis, obrubljeni kozakImago u vodi
Dytiscus marginalis, obrubljeni kozakStražnja noga
Dytiscus marginalis, obrubljeni kozakPogled na čeljusti
Dytiscus marginalis, obrubljeni kozakPrianjalke na prednjim nogama
Dytiscus marginalis, obrubljeni kozakKukovi stražnjih nogu
Dytiscus marginalis, obrubljeni kozakAbdominalni segmenti

PORODICA Chrysomelidae, zlatice

Ovo je porodica kukaca zaobljenog tijela, sjajnih i uglavnom živih boja, vrlo varijabilnih vrsta. Najčešće su duge do 10mm i fitofagne. Nekoliko vrsta se hrani korovskim biljkama, stoga se upotrebljavaju u zaštiti kulturnog bilja od korovskih vrsta. Poznato je oko 25 000 vrsta, u Europi živi nekoliko stotina vrsta.

Dlochrysa fastuosa

Dlochrysa fastuosa, zlaticaImago
Dlochrysa fastuosa, zlaticaKopulacija
Dlochrysa fastuosa, zlaticaJaja

Melasoma populi

Dlochrysa fastuosa, zlaticaImago

Doryphora (Leptinotarsa) decemlineata, krumpirova zlatica

JAJA

Ovalna, narančasta, glatke površine. Nalaze se u skupinama do 80 komada.

LIČINKA

Narančaste boje, crne glave i dva reda crnih točaka postrance. Ličinke prvog i drugog stadija narastu do 4 mm, a trećeg i četvrtog do 15 mm.

Doryphora decemlineata, krumpirova zlaticaLičinke

KUKULJICA

Duga je oko 10mm, također je narančaste boje.

Doryphora decemlineata, krumpirova zlaticaKukuljica

IMAGO

Dug je oko 10 mm, na pokrilju se nalaze uzdužne žute i crne pruge. Ticala su pilasta, nadvratnjak narančast sa crnim šarama.

Doryphora decemlineata, krumpirova zlaticaImago

RASPROSTRANJENOST

U zapadnu Europu je došla iz USA tijekom Prvog svjetskog rata i proširila se cijelim kontinentom osim Skandinavijom i Engleskom. Doduše, nađene su jedinke koje su prešle La Manche, no dobro organizirane preventivne mjere (na primjer, zabrana uzgoja krumpira u obalnom području) su spriječile raširivanje. U RH je nađena 1944. u Zaprešiću, odakle se raširila po cijeloj RH, osim nekih otoka.

AKTIVNOST

Imago izlazi iz tla kad se tlo zagrije 14,5 stupnjeva C na dubini 10 cm, dakle, krajem trećeg i početkom četvrtog mjeseca. U tlo ulazi u kasnu jesen ako je toplije.

STANIŠTE

Vrtovi, pogotovo krupirišta. Prezimljava kao imago u tlu na dubini 60 cm.

ISHRANA

List krumpira, iako u nedostatku zeljastih stabljika napada patlidžan, rajčicu i druge biljke porodice Solanaceae, pomoćnice. Odrasle jedinke se hrane gomoljima, po kojima ostavljaju udubljenja.

RAZMNOŽAVANJE

U proljeće iz tla izlaze jedinke spremne za razmnožavanje. Ženka položi ukupno oko 700 jaja na naličje lista krumpira tijekom svibnja. Razvoj jaja traje 5-16 dana, najkraći je kad temperatura prelazi 25 stupnjeva C. Razvoj prve ličinke traje 3-4 dana, drugi stadij traje 3-7 dana, treći 4-8 dana, četvrti 5-11 dana. Ukupno trajanje razvoja ličinke je 2-3 tjedna, potom odlaze u tlo na zakukuljivanje. Odrasle zlatice prve generacije se pojavljuju u srpnju, razvoj se ponavlja. U toplijim godinama se javlja i treća generacija.

PRIRODNI NEPRIJATELJI

Nema mnogo neprijatelja. Jaja i ličinke sišu neke grabežljive stjenice, napadaju ih trčci i božje ovčice. U tijelu ih parazitiraju neke endoparazitske nematode, a jaja napadaju ose najeznice. Zapaženo je da biserke mogu značajno suzbiti ovog štetnika.

PORODICA Cerambycidae, strizibube

Ličinke vrsta ove porodice su štetnici u šumama, budući da žive u tkivu stabala oštećujući ga pravljenjem hodnika. Karakteristično je duguljasto tijelo, sa ticalima koja kod mužjaka prelaze duljinu tijela, a kod ženke završe u ravnini vrha abdomena.

Aegosoma scabricornis

Aegosoma scabricornisŽenka

Cerambyx cerdo, velika hrastova strizibuba

JAJA

Mliječnobijela.

LIČINKA

Mliječnobijela do žućkasta, crne hitinizirane glave, naborana. Do 10 cm.

Cerambyx cerdo, velika hrastova strizibubaLičinka
Cerambyx cerdo, velika hrastova strizibubaLičinka

IMAGO

U rod Cerambyx pripadaju neki od najimpozantnijih kornjaša Europe. Hrastova strizibuba sa dužinom 30-60 mm i širinom 8-14 mm uz strizibubu Ergates faber potporodice Prioninae predstavlja najvećeg kukca. Na mužjacima se prvo primjećuju duga ticala, čija dužina redovito prijelazi duljinu tijela, tako da kod većih primjeraka prerastaju preko 100 mm. Ticala ženki obično završavaju u ravnini leglice. Tijelo je obično tamnosmeđe do crne boje, oslonjeno na čvrste noge za hodanje. Proizvodi karakterističan zvuk trenjem segmenata prsišta, čime je dobila nadimak “kozica” u našem narodu. Prvi segment prsišta ima naglašeniji sjaj od preostalih dijelova tijela, pri sredini je širi i pokriven je trnovitim izraslinama. Štitić je male površine i trokutastog je oblika. Pokrilje je tamnosmeđe do crne boje, koja se prema zatku pretvara u crvenkastosmeđu. Rub vrha pokrilja završava zupčićem koji je usmjeren prema unutra. Gornja površina pokrilja je pokrivena rijetkim nježnim dlačicama.

Cerambyx cerdo, velika hrastova strizibubaGlava
Cerambyx cerdo, velika hrastova strizibubaSegmenti ticala
Cerambyx cerdo, velika hrastova strizibubaPunktirano pokrilje
Cerambyx cerdo, velika hrastova strizibubaImago – mužjak

RASPROSTRANJENOST

Cijela Europa, osim Skandinavije, Škotske, Islanda, Turske. Nađena je u i sjevernoj Africi.

AKTIVNOST

Od lipnja do rujna.

STANIŠTE

Hrastove šume umjerene kontinentalne klime.

ISHRANA

Ličinka živi najčešće u hrastovom drvetu, ali se može naći i u orahu, brijestu, jasenu, a u primorju bademu i marelici. Odrasla strizibuba pije biljne sokove, jede polen biljaka…

RAZMNOŽAVANJE

Nakon kopulacije ženka ostavlja jaje na kori drveta, iz kojeg izlazi mala ličinka. Ulazi u drvo u ovdje provodi do 3-4 godine intenzivno se hraneći.

ZAŠTITA

Strizibuba nanosi ogromne štete, no štiti ju Bernska konvencija iz 1979. godine, temeljni međunarodnopravni akt za zaštitu prirodnih staništa i pojedinih vrsta koja sadrži posebne odredbe za migratorne vrste i zabranjuje upotrebu svih neselektivnih sredstava, kao i sredstava čija upotreba indicira na iživljavanje nad životinjama. Ratificiralo ju je 40 ugovornih stranaka, kao što su Europska ekonomska zajednica i 35 članica Europskog vijeća. Među članicama ima i neeuropskih država, kao što su Burkina Faso, Senegal i Tunis, koje žele pružiti zaštitu ugroženim i ranjivim sezonskim vrstama.

Microcerambyx scopolii, mala hrastova strizibuba

Slična Cerambyx cerdo vrsti, razlika je prvenstveno u duljini tijela.

TERARIJSKO DRŽANJE

Može ih se naći u lipnju, kad se roje, na cvijetu bazge. Pokupila sam 4 komada (dva mužjaka i dvije ženke) i prenijela u terarij sa mrežastim poklopcem. Na dno sam stavila sloj zemlje i lista hrasta, sa šumskog tla. Raširila sam i nekoliko grana, kora drveta, po kojima su žustro šetali. Obvezno je svakodnevno špricanje vodom, kao hranu sam im davala gazu natopljenu vodom pomiješanom sa šećerom. Dodavala sam im i voće. Kasnije su pušteni natrag u šumu.

Microcerambyx scopolii, mala hrastova strizibubaImago
Microcerambyx scopolii, mala hrastova strizibubaImago
Microcerambyx scopolii, mala hrastova strizibubaImago

Phymatodes testaceus

Phymatodes testaceus, strizibubaImago

Morimus funereus

StrizibubaImago
StrizibubaImago

Plagionotus sp.

StrizibubaImago

PORODICA Cantharidae

Cantharis sp.

Cantharis sp.Cantharis sp.

PORODICA Curculionidae, pipe

Za ovu porodicu je karakterističan usni ustroj metamorfiran u rilo (rostrum).

Sitophilus zeamays, kukuruzni žižak

JAJA

300-500 jaja.

LIČINKA

Okruglasta, apodna. Duga je od 2,5-3 mm i bijele je boje.

IMAGO

Smeđe boje, cilindričnog tijela koje na glavi ima izražajan rostrum. Dug je 4 mm i na pokrilju ima 4 svijetle točke.

RASPROSTRANJENOST

Kozmopolitska vrsta, svugdje gdje ima uskladištenog kukuruza.

STANIŠTE

Zrnena masa.

ISHRANA

Žitarice, no preferira kukuruz.

RAZMNOŽAVANJE

Biociklus se u cjelini odvija u zrnu. Ženka nakon kopulacije smješta jaja pod kutikulu zrna, iz kojih izlazi ličinka koja izrazito ovisi o temperaturi i vlažnosti zraka. U uvjetima sa 27 stupnjeva C za 26 dana se presvuče 4 puta. Pri 15 stupnjeva C treba 150 dana, dok pri 12 stupnjeva C ugiba. Nakon kukuljenja iz zrna izlazi imago spreman za reprodukciju.

ŽIVOTNI VIJEK

Kao imago do 2 godine.

Sitophilus zeamays, kukuruzni žižakKukuruzni žižak

Sitophilus granarius, žitni žižak

Polifagni štetnik uskladištenih žitarica, pogotovo pšenice.

IMAGO

Cilindričnog oblika, do 5mm, smeđe do smeđecrvene boje. Pokrilje punktirano u redovima, pod njima se nalazi par zakržljalih krila, a ticala su koljenasta. Abdomen je dug kao prsište.

LIČINKA

Apodna, okruglasta, do 3mm, bijele boje. Naborane površine.

JAJA

Ženka polaže 200-400 jaja u rupe koje napravi rilom.

ŽIVOTNI VIJEK

Kao imago do 2 godine. Broj generacija godišnje iznimno varijabilan, jer ovisi o uvjetima u kojima žižak živi.

ŽIVOTNI UVJETI

Temperaturni minimum je 12C, optimum 30C a stradavaju pri 32C. Optimalna vlažnost zraka je 45%. Najkraći razvoj se odvije u 26 dana pri 28C (150 dana pri 15C). U 28 dana se populacija množi sa 15.

PORODICA Dermestidae, gagrice

Životni prostor kukaca ove porodice kornjaša su obično vuneni odjevni predmeti i neadekvatno preparirane životinje. Jaja najčešće polažu u suhomesnate proizvode, iz njih izlaze ličinke pokrivene gustim dlačicama koje se intenzivno hrane, presvlače i kukulje.

GS?

Dermestidae, gagriceLičinke
Dermestidae, gagriceLičinke

GS?

Dermestidae, gagriceAdulti

PORODICA Coccinellidae, božje ovčice

Većinom korisna porodica. Tijelo je sferično, dugo do 10 mm.

Exochomus quadripustulatus

Coccinellidae, božje ovčiceImago

Coccinella septempunctata, božja ovčica sa 7 točaka

JAJA

Ženka ostavi 10-12 jaja na naličje lista, među lisnim ušima. Ukupno položi do 700 jaja.

LIČINKA

Predatorska, crvolika i sive boje sa žutim segmentima. Na koži ima razne izrasline crne boje. Tijekom ovog stadija pojede do 500 lisnih ušiju.

KUKULJICA

Sferična, smeđe boje. Traje nekoliko dana.

IMAGO

Crne je glave. Dug je 9 mm, crvene je boje i ima 7 točaka na pokrilju, na oba krila je po 4 točke. U gornjem dijelu se dvije točke spajaju u jednu. Kratkih je nogu.

Coccinella septempunctata, božja ovčica sa 7 točakaImago
Coccinella septempunctata, božja ovčica sa 7 točakaImago

RASPROSTRANJENOST

Europa, osim krajnjeg sjevera.

AKTIVNOST

Proljeće, ljeto.

STANIŠTE

Osunčani predjeli, livade, parkovi. Dolijeće i na balkone, među cvijeće a česte su i u vrtovima, pogotovo ružičnjacima.

ISHRANA

Lisne uši, štitaste uši…

PORODICA Elateridae, klisnjaci

Poznati štetnici na poljoprivrednim kulturama. Ovo su ime dobili po karakterističnom ponašanju – kad su u opasnosti, kratkotrajno glume thanatozu. Ako primijete da postoji mogućnost za bijeg, naglo se okrenu u zraku na ventralnu stranu što prati jedan specifičan zvuk, nalik pucketanju.

GS

Elateridae, klisnjaciImago

GS

Elateridae, klisnjaciImago na ječmu

PORODICA Tenebrionidae, mračnjaci

Tenebrio molitor, obični brašnar

Štetnik uskladištenih proizvoda, danas se koristi kao jeftina hrana životinja u terarijima zbog brze reprodukcije.

Tenebrio molitor, obični brašnarBrašnar – razvojni stadiji

Zophobas morio, fobas

UPOTREBA

Kvalitativno bolja alternativa brašnarima, dimenzijama su veći. Služe za hranjenje predatorskih člankonožaca i gmazova.

LIČINKA

Crvolika ličinka je u posljednjem stadiju duga oko 4,5 cm i jasno je segmentirana. Trbušna strana je boje bijele kave, dok je leđna tamnosmeđa. Pred kukuljenje se umiri i formira oblik slova “c”. Tada nije uginula i ne likvidirajte ju kao ja prvih xy puta :)

Zophobas morioLičinka fobasa
Zophobas morioLičinka fobasa pred kukuljenje

KUKULJICA

Svijetlosmeđe do žućkaste boje je i duga je oko 13 mm. Prije nego se crv zakukulji, još jednom se presvuče. Ovaj stadij traje oko tjedan dana-10 dana, ovisno o temperaturi na kojoj se nalazi kukuljica. Kako se stadij primiče kraju, tako tanji dijelovi (kao što su buduća ticala, noge i krila) potamne i postanu tamnosmeđe nijanse, a nadvratnjak narančast.

Zophobas morioKukuljice fobasa
Zophobas morioKukuljica fobasa

IMAGO

Robusni je kukac dužine do 2 cm, pod pokriljem se nalazi par krila za let. Po izlasku iz kukuljice je svijetlih boja, bijelih krila i smeđeg nadvratnjaka. Sušenjem postaje potpuno crn, a elitre očvrsnu.

Zophobas morioSvježe presvučen imago fobasa među kukuljicama

HRANA

Ista hrana se daje crvima i adultima. Naglasak je na mješavini raznih vrsta brašna, uz preporuku oplemenjivanja proteinskim biljkama. Voda se ne daje, već je dovoljno održavati količinu svježeg voća konstantnom.

Nedavno sam stavila među crviće i klip kukuruza, čija zrna sam par tjedana kasnije našla totalno izbušena.

SMJEŠTAJ

Adulti trebaju biti u zajedničkom prostoru, s povećanom hodnom površinom pomoću kartonskih kutija od jaja. Obvezno je perforiranje kutije radi aeracije i redovito čišćenje tj. održavanje higijene maksimalnom. Pritom mislim na fekalije i trulež uslijed dekompozicije voća i povrća, koji zagađuju prostor mirisom, viškom vlage i sporama gljivica koje mogu začepiti stigme, tj. oduške na tijelu kukaca.

Brojni uzgajivači crvolike ličinke odvajaju u kutijice foto-filmova odmah pri izlasku iz jaja, no kod mene su sve zajedno u posudi s perforiranim poklopcem dok ne uđu u posljednji ličinački stadij. Tad ih odvajam u zasebne posudice i u roku 15 dana dobijam kukuljice. Stavljam ih u treset bez hrane i na temperaturu od 25C.

Začahureni crvi – kukuljice – kod mene leže u zatvorenoj zajedničkoj kutijici s vatom na dnu. Povremeno otvorim, a na poklopcu su rupice za zrak.

PRODUKCIJA

Fobasi se uzgajaju kao materijal za hranjenje predatorskih člankonožaca i naslušala sam se priča o protokolima uzgoja, od odabira supstrata za crva do posudica i rupica na njima. Nijedna nije upalila i redovito su crvi ugibali, do momenta preokreta. Naime, moj Nhandu najviše voli fobase i iako je u terariju s njom samo jedan primjerak dok ne strada, jedan crv se zavukao na dno, pod tresetni supstrat. Kad sam pravila reda kod pauka, naišla sam na kukuljicu i malo za reći da sam bila oduševljena! Otad nikako ne stavljam fobase u brašnenu smjesu, s voćem, nego isključivo u treset i bez hrane, no moraju biti u zadnjem larvalnom stadiju. Funkcionira!

PORODICA Lampyridae, krijesnice

Kornjaši sa svijetlećim organima na vrhu zatka. Ženke su često beskrilne. Grabežljive su i često napadaju i puževe – pri ubodu izlučuju u žrtvu probavne sokove i tako ju umrtve.

Lampyris noctiluca, krijesnica

Lampyris noctiluca, krijesnicaŽenka

PORODICA Lucanidae, jelenci

Lucanus cervus, jelenak

Lucanus cervus, jelenakŽenka na hrastovoj kori
Lucanus cervus, jelenakŽenka
Lucanus cervus, jelenakMužjak
Lucanus cervus, jelenakTarsus
Lucanus cervus, jelenakGlava
Lucanus cervus, jelenakTrbušni dio tijela

PORODICA Scarabaeidae, listorošci

Vrste ove porodice su biljojedi. Imaju karakteristične ličinke koje izgledaju kao slovo “C”, zgrčenog položaja. Stoga se zovu grčice.

Oryctes nasicornis, nosorožac

Oryctes nasicornis, nosorožacImago
Oryctes nasicornis, nosorožacImago
Oryctes nasicornis, nosorožacGlava izbliza
Oryctes nasicornis, nosorožacImago

Pachnoda marginata peregrina, kongoanski voćni kornjaš; tekstom i iskustvom doprinijela Beatles ;)

JAJA

Okrugla, bijele boje, promjera svega par milimetara.

LIČINKA

Bijele boje, glatka, s vidljivim nožicama, jako nalik na grčicu, živi u zemlji. Prolazi kroz 3 stadija, te je u zadnjem veličine oko 5 cm i debljine kažiprsta.

KUKULJICA

Napravljena od zemlje i izmeta, nalazi se u zemlji.

IMAGO

Veličine 2-2.5 cm. Žute jedinke s kestenjastim mrljama na dnu pokrilja i na vratnom štitu, te smeđim pojasom na vrhu pokrilja.

Pachnoda marginata peregrinaAdulti

PONAŠANJE

Aktivni preko dana, navečer se skrivaju u zemlju ili ispod grana, u lišće, te miruju. Dobri su letači i vole se penjati po svemu što se nalazi u terariju. Ne mogu hodati po staklu. Ako se osjete ugroženi, prave se mrtvi ili ispuštaju sekret neugodnog mirisa.

RAZVOJNI CIKLUS

Ciklus traje oko 6 mjeseci. Nakon parenja ženke odlažu jaja u duboku zemlju. Iz jaja se razvijaju ličinke koje prolaze kroz 3 stadija L1, L2 i L3 – one žive u zemlji 3-4 mjeseca. Pri veličini od 4-5 cm ličinka se zakukulji i tako ostaje dok ne završi pretvorbu u odraslog kukca, koji onda izlazi iz zemlje. Svjetlo potiče odrasle jedinke na razmnožavanje.

PODRIJETLO

Kongo, Sudan i Kenija.

TERARIJSKO DRŽANJE

Terarij dimenzija 25*40*35 je dostatan za 5-10 odraslih jedinki. Za njih više, naravno, potreban je veći terarij kako bi životinjice imale komociju. Što se supstrata tiče, potrebno ga je staviti debljine 10-15 cm. Sastav supstrata je većinom zemlja (netretirana), suho lišće, te usitnjena kora drveta. U terarij je potrebno staviti granje kako bi se životinjice mogle penjati. Što se bilja tiče, poželjno je umjetno. Preko zime potrebno je grijati terarij, terarijskim grijačem (koji se može naći u pet centru), dovoljan je onaj najmanjih dimenzija. Posude sa vodom nisu potrebne, jer svu potrebnu tekućinu dobiju iz hrane. Što se tiče mirisa koji nastaje dekomponiranjem organske tvari, meni ne smeta :D

UVJETI

Temperatura od 24-26 C za odrasle jedinke, a oko 28 C za ličinke. Što se vlage tiče, od 60-80 %. Odraslim jedinkama je potrebno svjetlo 12 sati na dan, preporuča se da se vodi računa o tome da se svjetlo pali i gasi svaki dan otprilike u isto vrijeme.

PREHRANA

Banana, naranča, jabuka, kruška, mango, krastavac, tikvice… ugl.sočno voće. Uz voće, potrebno je dodavati polen u zrnu i glukozu u prahu svakodnevno. Ličinke jedu isto što i odrasli, iako je moguće staviti im kuglice pseće hrane u zemlju kao izvor proteina. Naravno, potrebno je paziti da se hrana ne upljesnivi jer to šteti ličinkama.

Cetonia aurata, zlatna mara

Cetonia aurataImago

PORODICA Silphidae, strvinari

Porodica kornjaša koja je zadužena za dekompoziciju organske tvari u prirodi. Ženke polažu jaja na površinu ili ispod strvine, da potomstvu osigura hranu odmah po izlasku iz jajeta.

Oeceoptoma thoracica, strvinarka

Oeceoptoma thoracica, strvinarkaImago
2 Comments
  1. […] Coleoptera, kornjaši […]

  2. […] Coleoptera, kornjaši […]

Leave a Comment

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.