Coleoptera, kornjaši
RAZRED Insecta, kukci
RED Coleoptera, kornjaši
Kukci su organizmi člankovitih ekstremiteta i segmentiranog egzoskeleta koji čine većinu životinjske populacije u svijetu, koja se procjenjuje na približno 1 bilijun bilijuna ili 1018 jedinki, dok je opisano jedva milijun vrsta.
Čine 85% živućih organizama, dakle, svaki treći organizam nije kukac, s tim da red Coleoptera čini četvrtinu ukupnog broja svih determiniranih životinjskih vrsta. Zbog svoje raznolikosti i visoke sposobnosti adaptacije kukci se smatraju jednima od evolucijski najuspješnijih životinja koje upravo možemo naći na zemlji. Detektirano je dosad oko 1 milijun vrsta, što ih čini polovicom životinja poznatih znanosti. Red Coleoptera predstavlja najveći red, kako unutar razreda Insecta, tako i unutar cijelog carstva Animalia i u mnogo pogleda se strogo razlikuje od preostalih tridesetak redova. Determinirano je približno 350 000 vrsta, s tim da se svake godine opiše još 2000 vrsta.
PORODICA Carabidae, trčci
Porodica značajna u suzbijanju štetnih kukaca, najčešće se koriste rodovi Carabus, Calosoma, Poecilus, Pterostichus, Nebria, no rodovi Harpalus i Zabrus se smatraju štetnicima. Radi se o velikim kukcima, dugima do 35 mm.
Carabus violaceus, ljubičasti trčak
LIČINKA
Predator crne boje, duga oko 25 mm.
IMAGO
Robustan kukac duljine 25-30 mm. Crne boje, sa ljubičastim obrubom oko elitri i pronotuma. Elitre imaju tanke redove punktacija. Ima dobro razvijene noge, kojima jako brzo može trčati.
RASPROSTRANJENOST
Europa, osim dalekog sjevera i Kavkaza.
AKTIVNOST
Od ožujka do rujna.
STANIŠTE
Otvoreni tereni – vrtovi, šume, parkovi. Terestrični je kukac, aktivan noću. U opasnosti brzo bježi i ispušta neugodan miris.
ISHRANA
Korisna vrsta, jer jede i štetne vrste. Osim kukaca (na udaru su najviše razne ličinke Scarabaeidae, Elateridae,…) se hrani i puževima, gujavicama i manjim kralješnjacima.
PORODICA Dytiscidae, kozaci
Dytiscus marginalis, obrubljeni kozak
PORODICA Chrysomelidae, zlatice
Ovo je porodica kukaca zaobljenog tijela, sjajnih i uglavnom živih boja, vrlo varijabilnih vrsta. Najčešće su duge do 10mm i fitofagne. Nekoliko vrsta se hrani korovskim biljkama, stoga se upotrebljavaju u zaštiti kulturnog bilja od korovskih vrsta. Poznato je oko 25 000 vrsta, u Europi živi nekoliko stotina vrsta.
Dlochrysa fastuosa
Melasoma populi
Doryphora (Leptinotarsa) decemlineata, krumpirova zlatica
JAJA
Ovalna, narančasta, glatke površine. Nalaze se u skupinama do 80 komada.
LIČINKA
Narančaste boje, crne glave i dva reda crnih točaka postrance. Ličinke prvog i drugog stadija narastu do 4 mm, a trećeg i četvrtog do 15 mm.
KUKULJICA
Duga je oko 10mm, također je narančaste boje.
IMAGO
Dug je oko 10 mm, na pokrilju se nalaze uzdužne žute i crne pruge. Ticala su pilasta, nadvratnjak narančast sa crnim šarama.
RASPROSTRANJENOST
U zapadnu Europu je došla iz USA tijekom Prvog svjetskog rata i proširila se cijelim kontinentom osim Skandinavijom i Engleskom. Doduše, nađene su jedinke koje su prešle La Manche, no dobro organizirane preventivne mjere (na primjer, zabrana uzgoja krumpira u obalnom području) su spriječile raširivanje. U RH je nađena 1944. u Zaprešiću, odakle se raširila po cijeloj RH, osim nekih otoka.
AKTIVNOST
Imago izlazi iz tla kad se tlo zagrije 14,5 stupnjeva C na dubini 10 cm, dakle, krajem trećeg i početkom četvrtog mjeseca. U tlo ulazi u kasnu jesen ako je toplije.
STANIŠTE
Vrtovi, pogotovo krupirišta. Prezimljava kao imago u tlu na dubini 60 cm.
ISHRANA
List krumpira, iako u nedostatku zeljastih stabljika napada patlidžan, rajčicu i druge biljke porodice Solanaceae, pomoćnice. Odrasle jedinke se hrane gomoljima, po kojima ostavljaju udubljenja.
RAZMNOŽAVANJE
U proljeće iz tla izlaze jedinke spremne za razmnožavanje. Ženka položi ukupno oko 700 jaja na naličje lista krumpira tijekom svibnja. Razvoj jaja traje 5-16 dana, najkraći je kad temperatura prelazi 25 stupnjeva C. Razvoj prve ličinke traje 3-4 dana, drugi stadij traje 3-7 dana, treći 4-8 dana, četvrti 5-11 dana. Ukupno trajanje razvoja ličinke je 2-3 tjedna, potom odlaze u tlo na zakukuljivanje. Odrasle zlatice prve generacije se pojavljuju u srpnju, razvoj se ponavlja. U toplijim godinama se javlja i treća generacija.
PRIRODNI NEPRIJATELJI
Nema mnogo neprijatelja. Jaja i ličinke sišu neke grabežljive stjenice, napadaju ih trčci i božje ovčice. U tijelu ih parazitiraju neke endoparazitske nematode, a jaja napadaju ose najeznice. Zapaženo je da biserke mogu značajno suzbiti ovog štetnika.
PORODICA Cerambycidae, strizibube
Ličinke vrsta ove porodice su štetnici u šumama, budući da žive u tkivu stabala oštećujući ga pravljenjem hodnika. Karakteristično je duguljasto tijelo, sa ticalima koja kod mužjaka prelaze duljinu tijela, a kod ženke završe u ravnini vrha abdomena.
Aegosoma scabricornis
Cerambyx cerdo, velika hrastova strizibuba
JAJA
Mliječnobijela.
LIČINKA
Mliječnobijela do žućkasta, crne hitinizirane glave, naborana. Do 10 cm.
IMAGO
U rod Cerambyx pripadaju neki od najimpozantnijih kornjaša Europe. Hrastova strizibuba sa dužinom 30-60 mm i širinom 8-14 mm uz strizibubu Ergates faber potporodice Prioninae predstavlja najvećeg kukca. Na mužjacima se prvo primjećuju duga ticala, čija dužina redovito prijelazi duljinu tijela, tako da kod većih primjeraka prerastaju preko 100 mm. Ticala ženki obično završavaju u ravnini leglice. Tijelo je obično tamnosmeđe do crne boje, oslonjeno na čvrste noge za hodanje. Proizvodi karakterističan zvuk trenjem segmenata prsišta, čime je dobila nadimak “kozica” u našem narodu. Prvi segment prsišta ima naglašeniji sjaj od preostalih dijelova tijela, pri sredini je širi i pokriven je trnovitim izraslinama. Štitić je male površine i trokutastog je oblika. Pokrilje je tamnosmeđe do crne boje, koja se prema zatku pretvara u crvenkastosmeđu. Rub vrha pokrilja završava zupčićem koji je usmjeren prema unutra. Gornja površina pokrilja je pokrivena rijetkim nježnim dlačicama.
RASPROSTRANJENOST
Cijela Europa, osim Skandinavije, Škotske, Islanda, Turske. Nađena je u i sjevernoj Africi.
AKTIVNOST
Od lipnja do rujna.
STANIŠTE
Hrastove šume umjerene kontinentalne klime.
ISHRANA
Ličinka živi najčešće u hrastovom drvetu, ali se može naći i u orahu, brijestu, jasenu, a u primorju bademu i marelici. Odrasla strizibuba pije biljne sokove, jede polen biljaka…
RAZMNOŽAVANJE
Nakon kopulacije ženka ostavlja jaje na kori drveta, iz kojeg izlazi mala ličinka. Ulazi u drvo u ovdje provodi do 3-4 godine intenzivno se hraneći.
ZAŠTITA
Strizibuba nanosi ogromne štete, no štiti ju Bernska konvencija iz 1979. godine, temeljni međunarodnopravni akt za zaštitu prirodnih staništa i pojedinih vrsta koja sadrži posebne odredbe za migratorne vrste i zabranjuje upotrebu svih neselektivnih sredstava, kao i sredstava čija upotreba indicira na iživljavanje nad životinjama. Ratificiralo ju je 40 ugovornih stranaka, kao što su Europska ekonomska zajednica i 35 članica Europskog vijeća. Među članicama ima i neeuropskih država, kao što su Burkina Faso, Senegal i Tunis, koje žele pružiti zaštitu ugroženim i ranjivim sezonskim vrstama.
Microcerambyx scopolii, mala hrastova strizibuba
Slična Cerambyx cerdo vrsti, razlika je prvenstveno u duljini tijela.
TERARIJSKO DRŽANJE
Može ih se naći u lipnju, kad se roje, na cvijetu bazge. Pokupila sam 4 komada (dva mužjaka i dvije ženke) i prenijela u terarij sa mrežastim poklopcem. Na dno sam stavila sloj zemlje i lista hrasta, sa šumskog tla. Raširila sam i nekoliko grana, kora drveta, po kojima su žustro šetali. Obvezno je svakodnevno špricanje vodom, kao hranu sam im davala gazu natopljenu vodom pomiješanom sa šećerom. Dodavala sam im i voće. Kasnije su pušteni natrag u šumu.
Phymatodes testaceus
Morimus funereus
Plagionotus sp.
PORODICA Cantharidae
Cantharis sp.
PORODICA Curculionidae, pipe
Za ovu porodicu je karakterističan usni ustroj metamorfiran u rilo (rostrum).
Sitophilus zeamays, kukuruzni žižak
JAJA
300-500 jaja.
LIČINKA
Okruglasta, apodna. Duga je od 2,5-3 mm i bijele je boje.
IMAGO
Smeđe boje, cilindričnog tijela koje na glavi ima izražajan rostrum. Dug je 4 mm i na pokrilju ima 4 svijetle točke.
RASPROSTRANJENOST
Kozmopolitska vrsta, svugdje gdje ima uskladištenog kukuruza.
STANIŠTE
Zrnena masa.
ISHRANA
Žitarice, no preferira kukuruz.
RAZMNOŽAVANJE
Biociklus se u cjelini odvija u zrnu. Ženka nakon kopulacije smješta jaja pod kutikulu zrna, iz kojih izlazi ličinka koja izrazito ovisi o temperaturi i vlažnosti zraka. U uvjetima sa 27 stupnjeva C za 26 dana se presvuče 4 puta. Pri 15 stupnjeva C treba 150 dana, dok pri 12 stupnjeva C ugiba. Nakon kukuljenja iz zrna izlazi imago spreman za reprodukciju.
ŽIVOTNI VIJEK
Kao imago do 2 godine.
Sitophilus granarius, žitni žižak
Polifagni štetnik uskladištenih žitarica, pogotovo pšenice.
IMAGO
Cilindričnog oblika, do 5mm, smeđe do smeđecrvene boje. Pokrilje punktirano u redovima, pod njima se nalazi par zakržljalih krila, a ticala su koljenasta. Abdomen je dug kao prsište.
LIČINKA
Apodna, okruglasta, do 3mm, bijele boje. Naborane površine.
JAJA
Ženka polaže 200-400 jaja u rupe koje napravi rilom.
ŽIVOTNI VIJEK
Kao imago do 2 godine. Broj generacija godišnje iznimno varijabilan, jer ovisi o uvjetima u kojima žižak živi.
ŽIVOTNI UVJETI
Temperaturni minimum je 12C, optimum 30C a stradavaju pri 32C. Optimalna vlažnost zraka je 45%. Najkraći razvoj se odvije u 26 dana pri 28C (150 dana pri 15C). U 28 dana se populacija množi sa 15.
PORODICA Dermestidae, gagrice
Životni prostor kukaca ove porodice kornjaša su obično vuneni odjevni predmeti i neadekvatno preparirane životinje. Jaja najčešće polažu u suhomesnate proizvode, iz njih izlaze ličinke pokrivene gustim dlačicama koje se intenzivno hrane, presvlače i kukulje.
GS?
GS?
PORODICA Coccinellidae, božje ovčice
Većinom korisna porodica. Tijelo je sferično, dugo do 10 mm.
Exochomus quadripustulatus
Coccinella septempunctata, božja ovčica sa 7 točaka
JAJA
Ženka ostavi 10-12 jaja na naličje lista, među lisnim ušima. Ukupno položi do 700 jaja.
LIČINKA
Predatorska, crvolika i sive boje sa žutim segmentima. Na koži ima razne izrasline crne boje. Tijekom ovog stadija pojede do 500 lisnih ušiju.
KUKULJICA
Sferična, smeđe boje. Traje nekoliko dana.
IMAGO
Crne je glave. Dug je 9 mm, crvene je boje i ima 7 točaka na pokrilju, na oba krila je po 4 točke. U gornjem dijelu se dvije točke spajaju u jednu. Kratkih je nogu.
RASPROSTRANJENOST
Europa, osim krajnjeg sjevera.
AKTIVNOST
Proljeće, ljeto.
STANIŠTE
Osunčani predjeli, livade, parkovi. Dolijeće i na balkone, među cvijeće a česte su i u vrtovima, pogotovo ružičnjacima.
ISHRANA
Lisne uši, štitaste uši…
PORODICA Elateridae, klisnjaci
Poznati štetnici na poljoprivrednim kulturama. Ovo su ime dobili po karakterističnom ponašanju – kad su u opasnosti, kratkotrajno glume thanatozu. Ako primijete da postoji mogućnost za bijeg, naglo se okrenu u zraku na ventralnu stranu što prati jedan specifičan zvuk, nalik pucketanju.
GS
GS
PORODICA Tenebrionidae, mračnjaci
Tenebrio molitor, obični brašnar
Štetnik uskladištenih proizvoda, danas se koristi kao jeftina hrana životinja u terarijima zbog brze reprodukcije.
Zophobas morio, fobas
UPOTREBA
Kvalitativno bolja alternativa brašnarima, dimenzijama su veći. Služe za hranjenje predatorskih člankonožaca i gmazova.
LIČINKA
Crvolika ličinka je u posljednjem stadiju duga oko 4,5 cm i jasno je segmentirana. Trbušna strana je boje bijele kave, dok je leđna tamnosmeđa. Pred kukuljenje se umiri i formira oblik slova “c”. Tada nije uginula i ne likvidirajte ju kao ja prvih xy puta
KUKULJICA
Svijetlosmeđe do žućkaste boje je i duga je oko 13 mm. Prije nego se crv zakukulji, još jednom se presvuče. Ovaj stadij traje oko tjedan dana-10 dana, ovisno o temperaturi na kojoj se nalazi kukuljica. Kako se stadij primiče kraju, tako tanji dijelovi (kao što su buduća ticala, noge i krila) potamne i postanu tamnosmeđe nijanse, a nadvratnjak narančast.
IMAGO
Robusni je kukac dužine do 2 cm, pod pokriljem se nalazi par krila za let. Po izlasku iz kukuljice je svijetlih boja, bijelih krila i smeđeg nadvratnjaka. Sušenjem postaje potpuno crn, a elitre očvrsnu.
HRANA
Ista hrana se daje crvima i adultima. Naglasak je na mješavini raznih vrsta brašna, uz preporuku oplemenjivanja proteinskim biljkama. Voda se ne daje, već je dovoljno održavati količinu svježeg voća konstantnom.
Nedavno sam stavila među crviće i klip kukuruza, čija zrna sam par tjedana kasnije našla totalno izbušena.
SMJEŠTAJ
Adulti trebaju biti u zajedničkom prostoru, s povećanom hodnom površinom pomoću kartonskih kutija od jaja. Obvezno je perforiranje kutije radi aeracije i redovito čišćenje tj. održavanje higijene maksimalnom. Pritom mislim na fekalije i trulež uslijed dekompozicije voća i povrća, koji zagađuju prostor mirisom, viškom vlage i sporama gljivica koje mogu začepiti stigme, tj. oduške na tijelu kukaca.
Brojni uzgajivači crvolike ličinke odvajaju u kutijice foto-filmova odmah pri izlasku iz jaja, no kod mene su sve zajedno u posudi s perforiranim poklopcem dok ne uđu u posljednji ličinački stadij. Tad ih odvajam u zasebne posudice i u roku 15 dana dobijam kukuljice. Stavljam ih u treset bez hrane i na temperaturu od 25C.
Začahureni crvi – kukuljice – kod mene leže u zatvorenoj zajedničkoj kutijici s vatom na dnu. Povremeno otvorim, a na poklopcu su rupice za zrak.
PRODUKCIJA
Fobasi se uzgajaju kao materijal za hranjenje predatorskih člankonožaca i naslušala sam se priča o protokolima uzgoja, od odabira supstrata za crva do posudica i rupica na njima. Nijedna nije upalila i redovito su crvi ugibali, do momenta preokreta. Naime, moj Nhandu najviše voli fobase i iako je u terariju s njom samo jedan primjerak dok ne strada, jedan crv se zavukao na dno, pod tresetni supstrat. Kad sam pravila reda kod pauka, naišla sam na kukuljicu i malo za reći da sam bila oduševljena! Otad nikako ne stavljam fobase u brašnenu smjesu, s voćem, nego isključivo u treset i bez hrane, no moraju biti u zadnjem larvalnom stadiju. Funkcionira!
PORODICA Lampyridae, krijesnice
Kornjaši sa svijetlećim organima na vrhu zatka. Ženke su često beskrilne. Grabežljive su i često napadaju i puževe – pri ubodu izlučuju u žrtvu probavne sokove i tako ju umrtve.
Lampyris noctiluca, krijesnica
PORODICA Lucanidae, jelenci
Lucanus cervus, jelenak
PORODICA Scarabaeidae, listorošci
Vrste ove porodice su biljojedi. Imaju karakteristične ličinke koje izgledaju kao slovo “C”, zgrčenog položaja. Stoga se zovu grčice.
Oryctes nasicornis, nosorožac
Pachnoda marginata peregrina, kongoanski voćni kornjaš; tekstom i iskustvom doprinijela Beatles
JAJA
Okrugla, bijele boje, promjera svega par milimetara.
LIČINKA
Bijele boje, glatka, s vidljivim nožicama, jako nalik na grčicu, živi u zemlji. Prolazi kroz 3 stadija, te je u zadnjem veličine oko 5 cm i debljine kažiprsta.
KUKULJICA
Napravljena od zemlje i izmeta, nalazi se u zemlji.
IMAGO
Veličine 2-2.5 cm. Žute jedinke s kestenjastim mrljama na dnu pokrilja i na vratnom štitu, te smeđim pojasom na vrhu pokrilja.
PONAŠANJE
Aktivni preko dana, navečer se skrivaju u zemlju ili ispod grana, u lišće, te miruju. Dobri su letači i vole se penjati po svemu što se nalazi u terariju. Ne mogu hodati po staklu. Ako se osjete ugroženi, prave se mrtvi ili ispuštaju sekret neugodnog mirisa.
RAZVOJNI CIKLUS
Ciklus traje oko 6 mjeseci. Nakon parenja ženke odlažu jaja u duboku zemlju. Iz jaja se razvijaju ličinke koje prolaze kroz 3 stadija L1, L2 i L3 – one žive u zemlji 3-4 mjeseca. Pri veličini od 4-5 cm ličinka se zakukulji i tako ostaje dok ne završi pretvorbu u odraslog kukca, koji onda izlazi iz zemlje. Svjetlo potiče odrasle jedinke na razmnožavanje.
PODRIJETLO
Kongo, Sudan i Kenija.
TERARIJSKO DRŽANJE
Terarij dimenzija 25*40*35 je dostatan za 5-10 odraslih jedinki. Za njih više, naravno, potreban je veći terarij kako bi životinjice imale komociju. Što se supstrata tiče, potrebno ga je staviti debljine 10-15 cm. Sastav supstrata je većinom zemlja (netretirana), suho lišće, te usitnjena kora drveta. U terarij je potrebno staviti granje kako bi se životinjice mogle penjati. Što se bilja tiče, poželjno je umjetno. Preko zime potrebno je grijati terarij, terarijskim grijačem (koji se može naći u pet centru), dovoljan je onaj najmanjih dimenzija. Posude sa vodom nisu potrebne, jer svu potrebnu tekućinu dobiju iz hrane. Što se tiče mirisa koji nastaje dekomponiranjem organske tvari, meni ne smeta
UVJETI
Temperatura od 24-26 C za odrasle jedinke, a oko 28 C za ličinke. Što se vlage tiče, od 60-80 %. Odraslim jedinkama je potrebno svjetlo 12 sati na dan, preporuča se da se vodi računa o tome da se svjetlo pali i gasi svaki dan otprilike u isto vrijeme.
PREHRANA
Banana, naranča, jabuka, kruška, mango, krastavac, tikvice… ugl.sočno voće. Uz voće, potrebno je dodavati polen u zrnu i glukozu u prahu svakodnevno. Ličinke jedu isto što i odrasli, iako je moguće staviti im kuglice pseće hrane u zemlju kao izvor proteina. Naravno, potrebno je paziti da se hrana ne upljesnivi jer to šteti ličinkama.
Cetonia aurata, zlatna mara
PORODICA Silphidae, strvinari
Porodica kornjaša koja je zadužena za dekompoziciju organske tvari u prirodi. Ženke polažu jaja na površinu ili ispod strvine, da potomstvu osigura hranu odmah po izlasku iz jajeta.
[…] Coleoptera, kornjaši […]
[…] Coleoptera, kornjaši […]