RAZRED Insecta, kukci

RED Odonata, vretenca

OPIS ODRASLOG KUKCA

Imaga vretenaca su vodeni predatori karakteristično izduženog abdomena sa dva para prozirnih opnenastih krila približno jednake veličine koja im omogućuju dugotrajan let. Na njima se nalaze točke zvane pterostigme, koje su u stvari dobro prokrvljene odebljale regije. Pretpostavlja se da pterostigma ima utjecaj na aerodinamiku leta ovog kukca. Noge su usmjerene prema naprijed i služe kao pomoć pri hvatanju plijena. Velika glava na fleksibilnom vratu nosi snažni usni ustroj za grizenje, 3 jednostavna oka (ocellae), dvije fascinantne facete sačinjene od preko 30 000 ommatidija i par nitastih ticala.

Oči

Oči vretenca podreda Zygoptera

Oči

Oči vretenca podreda Zygoptera

Oči

Oči vretenca podreda Anisoptera

Čak 80% rada mozga je orijentirano na procesiranje slike objekta pred njima. Nasuprot tome, imaju mala ticala. Žive boje dobijaju po izlasku iz vode kad među spolovima postoji spolni dimorfizam.

Prvi segment prsišta je malen, a preostala dva su srasla u snažni pterothorax. Abdomen se sastoji od 10 segmenata, mužjaci na vrhu abdomena imaju kliještolike nastavke, ženke imaju leglicu.

LIČINKA

Nimfe ova dva podreda, koje se u slučaju vodenih kukaca nazivaju i najade, također se razlikuju – nimfe Zygoptera imaju duži abdomen sa tri perajaste škrge na vrhu, dok su nimfe Anisoptera kraće, sa škrgama unutar abdomena. Najade se kreću brzim kontrakcijama rektalnih mišića, čime se iz abdomena izbacuje voda i tako omogućuju kretanje prema naprijed.

JAJA

Jaja su karakteristična za podredove – jaja Anisoptera su okrugla i promjera do 0,5mm a jaja Zygoptera su cilindrična i duga do 1 mm. Ženka polaže jaja pojedinačno u vodu, nakratko zaranjajući zadak svakih par sekundi pod površinu.

DIMENZIJE

Većina vretenaca ima raspon krila do 8 cm i dužinu tijela 2-12 cm. Najmanje vretence, Nannophya pygmaea, sa područja istočne Azije ima raspon krila 20 mm, a najveće vretence, endemska vrsta koja živi na Havajima – Anax strenuus – 20cm. Krila su kod mužjaka veća i razvijenija.

Najveće vretence ikad, Meganeura monyi je živjelo u kasnom karbonu i ranom permu prije 270 milijuna godina i imalo je raspon krila 74cm. Vretenca su letjela dok su dinosauri hodali Zemljom.

STANIŠTA

Vretenca žive u svim klimatskim područjima svijeta i najčešće se mogu naći u blizini slatkovodnih stajaćica i tekućica. Indikatori su nezagađenosti a Anisoptera teže podnose zagađenje od Zygoptera.

RASPROSTRANJENOST

Rasprostranjeni su većinom u tropskim krajevima (preko 50% vrsta) iako se pojavljuju u većini regija, osim Antarktike.

PONAŠANJE

Mužjaci su poznati po netoleranciji prema drugim mužjacima na vlastitom položaju, tako da će označiti područje koje kontinuirano patrolira dok čeka ženku u prolazu, i kretati se od točke odmora do iduće i nazad. Pritom će tjerati sve mužjake koji uđu na njegov teritorij.

Vretenca podreda Anisoptera ne love po hladnom vremenu, dok su Zygoptera indiferentniji.

VAŽNOST

Vretenca čine važnu kariku u hranidbenom lancu područja sa vodenim površinama. Najade žive u vodi i redovito su predatori na manjim beskralješnjacima, no veći primjerci jedu manje ribe i punoglavce. Adulti se hrane velikim količinama muha i komaraca.

LET

Pri letu svaki par krila radi zasebno, za razliku od većine kukaca čiji se parovi krila kreću sinkronizirano. Vretenca mogu letjeti do 50 km/h, a dnevno mogu prijeći i preko 130 km. Radi dočaravanja brzine, koristit ću se primjerom – vretenca mogu letjeti oko 100 dužina svog tijela u sekundi, i unatrag oko 3 dužine svog tijela u sekundi. Također su sposobni “letjeti u mjestu” oko jednu minutu – duži “let” u mjestu narušava termoregulaciju.

Krila Anisoptera

Krila Anisoptera

Krila

Krila Zygoptera

PARENJE

Mužjaci su vrlo kompetitivni i unutar vrste. Neke vrste čak odstranjuju spermu prethodnika prije kopulacije, posebnim organom na vrhu abdomena. Anisoptera kopuliraju u letu, Zygoptera na odgovarajućoj površini. Sama kopulacija traje od nekoliko sekundi do par minuta u zraku, a parenje na površini od 5 do 10 minuta.

Mužjak iz genitalija sa vrha zatka premješta spermu na receptaculum na drugom segmentu zatka, u blizini prsišta. Kada ženka uđe na njegov teritorij, on ju lovi i hvata sleđa oko vrata posebnim organima za prihvaćanje. Tad ženka dolazi u kontakt sa receptaculumom i preko kraja abdomena prima spermu. U takvoj poziciji mogu ostati duže vrijeme, kada je moguć i let.

Sam čin parenja spada u najbrutalnije u životinjskom carstvu, mužjaci ženkama odgrizaju krila pri bazi da bi spriječili bijeg.

Parenje vretenaca

Parenje vretenaca

Parenje vretenaca

Par vretenaca živih boja

RAZVOJ

Ženka polaže jaja na podvodne biljne organe, iz kojih se razvijaju nimfe koje cijeli razvojni stadij do imaga provode u vodi. U tom stadiju dišu trahealnim škrgama koje se nalaze oko anusa. Hrane se manjim kralješnjacima i raznim beskralješnjacima. Neke tropske vrste imaju posebno izdužene zatke i hrane se paucima, kad oblijeću paukovu mrežu i hvataju pauka prednjim nogama. Kad je plijen uhvaćen, vretence se povlači da bi u miru pojelo plijen.

Vretenca su hemimetabolna, dakle, nema stadija kukuljenja, već se stadij nimfe, tj. podvodne najade javlja u 6-16 presvlačenja što može trajati od 6 mjeseci do 6 godina. Imaga žive do 4 mjeseca. Nimfe izlaze iz vode kratko prije posljednjeg presvlačenja, kad postaju krilati adulti. Obično izlaze noću izbjegavajući predatore, ili u rano jutro u hladnijim predjelima.

Presvlaka

Presvlaka

PREDATORI VRETENACA

Vretencima se hrane ptice, gušteri, žabe, pauci, ribe, pa i veći primjerci reda vretenaca.

EKONOMSKI ZNAČAJ

U nekim dijelovima Europe vretenca predstavljaju prijetnju peradarskoj industriji, budući da prenose parazita Prosthogonium pellucidus. Najade se zaraze nakon što pojedu ciste ovog parazita, koje ostaju tijekom razvoja i nakon izlaska iz vode. Problem nastaje kad perad pojede zaraženo vretence – iz ciste izlaze crvoliki organizmi koji inficiraju kloaku i reproduktivne organe napadnute životinje.

TAKSONOMIJA REDA VRETENCA

Vretenca spadaju u skupinu primitivnih vrsta kukaca, Paleoptera, čija krila u mirovanju ne mogu stajati složena uz abdomen. Samo ime reda Odonata na grčkom znači “zubat”, dok u hrvatskom jeziku riječ “vretence” opisuje oblik tijela koje asocira na vreteno. Obzirom na morfološka obilježja, red vretenaca se dijeli u dva reda, Anisoptera i Zygoptera. Postoji i treći podred, Anisozygoptera, no broji samo dvije reliktne vrste, od kojih jedna živi u Japanu a druga na Himalaji. Red broji oko 6 000 vrsta klasificiranih u 600 rodova.

Podred Anisoptera

Oči su spojene ili se dodiruju (iznimke su jedinke porodica Gomphidae i Petaluridae), a krila u mirovanju leže na podlozi. Tijelo je robusnije, a let je brži nego kod Zygoptera. Stražnji par krila se proširuje pri bazi.

PORODICA Libellulidae

Sympetrum sp. – crveni strijelac

Sympetrum sp.

Crveni strijelac

Sympetrum sp.

Crveni strijelac

Sympetrum sp.

Crveni strijelac

Sympetrum sp.

Crveni strijelac

Sympetrum sp.

Crveni strijelac

Sympetrum sp.

Crveni strijelac

Sympetrum sp.

Crveni strijelac

Sympetrum sp.

Crveni strijelac

Sympetrum sp.

Crveni strijelac

Libelulla depressa, vilin konjic

Libelulla sp.

Ženka

Libelulla sp.

Ženka

Libelulla sp.

Mužjak

Libelulla sp.

Mužjak

Libelulla sp.

Mužjak

Orthetrum sp., vilenjak

Ortethrum sp.

Orthetrum sp., vilenjak

Sympetrum sp., strijelac

Vretenca

Sympetrum sp., strijelac

Vretenca

Sympetrum sp., strijelac

Sympetrum sp., strijelac

Sympetrum sp., strijelac

Sympetrum sp., strijelac

Sympetrum sp., strijelac

Sympetrum sp., strijelac

Sympetrum sp., strijelac

Vretenca

Sympetrum sp., strijelac

Vretenca

Sympetrum sp., strijelac

Sympetrum sp., strijelac

Vretenca

Sympetrum sp., strijelac

Sympetrum sp., strijelac

Vretenca

Sympetrum sp., strijelac

Sympetrum sp., strijelac

Vretenca

Sympetrum sp., strijelac

PORODICA Gomphidae, regoči

Gomphus vulgatissimus, crni regoč (donacija by Dumica :D)

Vretenca

Gomphus vulgatissimus, crni regoč

PORODICA Corduliidae

Epitheca bimaculata, proljetna narančica

Presvlaka

Presvlaka vrste Epitheca bimaculata

Podred Zygoptera

Širom su razmaknute oči, krila u mirovanju su spojena nad tankim tijelom, stražnja su jednaka kao prednja i stanjuju se prema bazi. Nisu dobri letači kao Anisoptera. Ličinke imaju vanjske izražene škrge, oblika peraja na vrhu abdomena.

PORODICA Lestidae, zelendjevice

Lestes sp., zelendjevica

Lestes sp.

Lestes sp.

Lestes sp.

Lestes sp.

Lestes sp.

Lestes sp.

PORODICA Coenagrionidae

Coenagrion puella, modra vodendjevojčica

Coenagrion puella, modra vodendjevojčica

Coenagrion puella, modra vodendjevojčica

Coenagrion puella, modra vodendjevojčica

Coenagrion puella, modra vodendjevojčica

Ischnura elegans, velika mora

Parenje vretenaca

Parenje vretenaca vrste Ischnura elegans

PORODICA Calopterygidae

Calopteryx splendens, modra konjska smrt

Calopteryx splendens, modra konjska smrt

Calopteryx splendens, modra konjska smrt

PORODICA Platycnemididae

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica

Platycnemis pennipes, bjelonoga potočnica