Pretpostavlja se da je badem (Prunus amygdauis L.) najstarije kultivirano stablo orašastih plodova, porijeklom s područja Mediterana i zapadne Azije. Ušećereni bademi, izum starih Rimljana, jedni su od prvih slatkiša u svijetu, a bademovo „mlijeko“ dugo je vremena bilo korišteno kao zamjena za kravlje i ovčje u vrijeme posta. Danas se najviše uzgaja u SAD, Španjolskoj, Australiji i Iranu.

Hladno prešano ulje je svijetložute je boje i ugodne arome tipične za badem. Ulje odlikuje visoki udio oleinske masne kiseline (64-82%) i nešto manji udio esencijalne linolne omege-6 (8-28%), čime vrlo sliči maslinovom ulju. Ovakav sastav omogućava dobru termičku stabilnost i održivost ulja. Bogato je α-tokoferolom, najjačim E vitaminom s biološkim djelovanjem i sadrži umjerenu količinu fitosterola. Redovita konzumacija bademovog ulja ima pozitivno djelovanje na snižavanje kolesterola u krvi i poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja. Objavljena su rezultati o njegovom utjecaju na smanjenje rizika od raka debelog crijeva i simptoma iritabilnog crijeva. Primjenjuje se za masaže i kao sastojak krema za smanjenje tegoba s hemeroidima.

Prikladno je za duga i kraća prženja te u pripremi raznih salata i deserata. Raznovrsnost recepata u kojima se može koristiti biti će ograničeno samo ukoliko vam njegov okus ne odgovara u određenim kombinacija. Posebno široku primjenu ima u kozmetici i kozmetičkoj industriji. Vrlo lako se upija kroz kožu i ne ostavlja masne tragove, koži vraća elastičnost i sjaj, tradicionalno se primjenjuje za tretiranje ožiljaka, a ispitivana su i njegova dobra svojstva u zaštiti kože od UV zraka.