Landing party: Island
Ivana
Danas u popodnevnim satima vratili smo se s putovanja po Islandu. Trajalo je 8 dana, tijekom kojih smo autom napravili krug cestom broj 1 koja ima oblik prstena i zove se prikladno Ring road. Tijekom godina čitanja o Islandu i divljenja kadrovima koje su poslikali brojni sretnici putujući po otoku vidjela sam uistinu sve i svašta iz domene “jaw dropping AF”, ali ono što sam vidjela u konačnici zbilja nije lako dosljedno opisati riječima. Toliko dramatično predivnoj prirodi malo što može parirati.
Evo linka na kobasicu od kompletnoga putopisa, kronološki poslaganih postova kako smo koju lokaciju posjetili:
svartisland
Zašto Island?
Island mi je uvijek bio poseban
Klimat, glazba, hrana, folklor, povijest, jezik – sve. Čak sam jedne godine istraživala uvjete za preseljenje na Island, kada sam komunicirala s imigracijskim uredom u nadi da ću naći način da se preselim u južnu regiju Islanda. Srećom, naišla sam na vrlo komunikativnoga i raspoloženoga konzula koji me opskrbio tonom informacija koje su me zanimale. Par mjeseci nakon otok je uplovio u financijsku krizu, na parlament su bacana skupocjena jaja a moja ideja bila je prilično pod upitnikom. Nema veze, nije mi danas ništa lošije nego što bi bilo da sam ekšli završila na Islandu. I Helsinki mi je bio ogromna želja, tako da sam nastavila u tom smjeru i s namjerom da se posvetim Sjeveru. Jer Sjever FTW, ne zavaravajmo se.
Pao dogovor
Otkako smo u Oslu, Island mi je postao bliži (let pokriva nekih 1750 km Atlantika i nešto manje od tri sata trajanja leta) nego ikad pa se činilo prikladno iskoristiti priliku za landing party. Budući da sam ove godine napunila spektakularnih trideset i pet (koje su mi, uzgred budi rečeno, pale teže nego ulazak u tridesete općenito, ali još uvijek nedovoljno da se odlučim, naravno, sazrijeti :liza: ) odlučila sam provesti rođendan na Islandu. Nakon što smo dogovorili polazak, trebalo je odabrati idealni vremenski okvir za obavljanje ovoga landing partyja. Odluka je pala na početak-sredinu svibnja. Mi smo odabrali kompromisno rješenje – proljeće. Zelenila ima više nego dovoljno, svjetlosti također (izlazak Sunca tijekom svibnja je cca u 4:30, zalazak u 22:15), auroru nećemo vidjeti, ali ćemo se posvetiti prirodi. Tako je i bilo.
Koje je idealno godišnje doba za posjet Islandu?
Ovisi o vama i vašim željama. Zima je idealna ako želite snimati auroru jer mazi Island naveliko ulazeći u Zemljino magnetno polje na polovima, pogotovo u uvjetima gdje vas ometa malo turista, ali u peak zimskom periodu mrak toliko obavija prirodu da nećete vidjeti ništa. Ljeti je potpuno obrnuto – sve je zeleno, najčešće vedro, otokom se vrzma veliki broj ljudi, fotoaparati i GoPro kamere svuda su oko vas a Sunčeva svjetlost obasjava otok tijekom 24 sata. Aurora je, naravno, prisutna, ali manjak mraka čini ju nevidljivom. Proljeće i jesen čine kompromise između ova dva ekstrema.
Oprema za islandsku avanturu
Landing party na Island u svibnju bez namjere spavanja u hotelima (koji osim što nas ne zanimaju jer želimo upiti prirodu, ni ne postoje duž cijele rute tako da bismo bili prisiljeni smišljati gdje prenoćiti) traži opremu koja će nam omogućiti mirnu noć i zaštitu od atmosferilija. Sveukupni kredit ide Laziću jer se toliko posvetio i toliko je proučio sve raspoložive informacije o opremi koja slijedi da komotno može raditi u XXL-u ili G-sportu kao savjetnik.
Ono najbitnije – pronašao je Hilleberg šatore švedskoga proizvođača čija je namjena apsolutna zamjena ikakvih hotela, hostela i motela. Jedan je period dvojio koji će model kupiti, a odabiru je presudio faktor zvan masa šatorskih membrana + štapova, što je nama jako važno jer rado šetamo kroz šume oko Osla i kada nosite planinarske ruksake s hranom za dva dana, od esencijalne je važnosti masa svake komponente. Ne bi vjerovali koliko par kilograma viška znači kada se hoda kroz šumu nekoliko desetaka kilometara. Ujedno, Hillebergov Allak kojega je Lazić odabrao koriste i planinari koji se penju na Mt Everest, jer posjeduje idealan omjer mase i sposobnosti zaštite od vanjskih utjecaja.
Testirao ga je tjednima po šumama oko Osla u svim vremenskim uvjetima, a evo jedne od boljih slika koje objašnjavaju o čemu se radi. 
Treba li uopće reći da je noć ranije otišao u šator dok je sjalo Sunce i sve je bilo kul i slatko?
Drugi su faktor podloge za vreće za spavanje. Na sjeveru obične napuhavajuće ili podloge od nedobog onih neidentificiranih plastičnih polimera nisu nikako prikladne, jer se tijelo vrlo brzo ohladi, a to ne želimo. Tu su uskočile nekakve bijesne Sea to summit podloge na napuhavanje, koje se za upotrebu pripremaju pomoću posebnih vreća kojima se upuhuje zrak u njih.
Zaključak – udobno, nije hladno s njima, većina kamenja pod leđima se ne osjeti.
Treći su faktor vreće za spavanje, koje osim malene mase radi prenošenja moraju zadovoljiti i kriterij zadržavanja tjelesne temperature. Nosili smo tri vreće – dvije Marmotove i jednu Mammutovu. Marmot Jedan (Never summer model rofl) trpi do -18 u što baš i ne vjerujem, ali meni je na temperaturama oko ništice bilo sasma ugodno. Marmot Dva vreća koristila se u kombinaciji s Mammutovom vrećom na shemu jedna preko druge, što je također odlična kombinacija, efektom se taman poklapa s Never summerom.
Zaključak: hladnoće nema. :kes: Spavali smo vrlo utopljeni. Na Islandu u svibnju.
Osim opreme čija je namjena zadržavanje tjelesne temperature u mrzlim uvjetima, na put je s nama išao i novi objektiv Canon 10-18 STM sa širokokutnom lećom. Kupljen je netom prije polaska jer smo trebali nešto što će propisno fotozabilježiti divotnost i savršenstvo zvano ISLAND.
Runda islandskih fun factsa
Island i njegovi stanovnici vrlo su specifični. Pogledajte što ih čini takvima:
- na površini 1,8 puta većoj od Hrvatske živi oko 300 000 ljudi, od kojih je 2/3 smješteno u Reykjaviku i bližoj okolici
- 11% površine otoka pokriveno je glečerima (isl. jökull)
- samo 1% tla predstavlja agrikulturalno iskoristivo tlo
- Reykjavik je najsjevernije smješten glavni grad, a nalazi se u jugozapadnom dijelu otoka (zaljev Faxavik)
- populaciju je u dva navrata pomela kuga u petnaestom stoljeću, prvi put je nemilosrdno otkinula 60% populacije, a u drugom navratu 50% ljudi
- Althing je poznat kao prvi parlament; na lokaciji Thingvellir odvijala su se vijećanja svih bitnih vođa plemena o odlukama vezanima za život puka, a ideja je stupila u pogon 930. godine
- Island su prvi naselili keltski monasi, švedski i norveški Vikinzi
- u srednjem je vijeku 25% otoka bilo pod šumama, danas je jedva 1% pošumljen – ali – Islanđani su nacija koja sadi prosječno 16 stabala godišnje što ih čini najpošumljavajućijom nacijom na svijetu
- prosječno, svake četiri godine erumpira jedan od 130 aktivnih vulkana
- pivo je bilo zabranjeno do 1989. godine
- Islanđani imaju najduži radni tjedan – 43,5 sati
- islandski je jezik najbliži staronordijskome; Islanđani za razliku od ostalih Nordijaca čitaju staronordijske tekstove kao od šale
- kao i u ostatku skandinavskih država, odnos s klimom dosta je drugačiji nego na jugu – bebe uredno leže i spavaju i po nekoliko sati zimi izvan kuće, na balkonima i u dvorištima
- danas se zarađuje više od atrakcija promatranja kitova nego od kitolova
- Island je prva država koja je demokratskim putem odabirala homoseksualne političare
- otok nema nijedan McD; posljednji prodani burger očuvan je u Bus hostelu gdje live trune
- 2010. uveden je potpuni ban strip-klubova
- profi liga boksača ne postoji od 1956. godine, tek 2002. dozvoljen je amaterski boks
- Islanđani su najveći ljubitelji kino-projekcija na svijetu
- najčešća imena na Islandu – Jon i Anna
- očekivana životna dob: žene 81,3 godine, muškarci 76,4 godine
- od 2007. godine muškarci prosječno rade 10 sati tjedno više nego žene
- od visokobrazovanoga stanovništa 64% čine muškarci
- 85% enegije dolazi iz obnovljivih izvora, od kojih je 50% od geotermalnih izvora
- ilegalno je u terarijima u kućama držati zmije, kornjače i guštere
- zečevi su uveženi 1976. iz Španjolske
- kao i na Farskim otocima, na otoku nema komaraca
- Island nema vojsku, mornaricu i zračne vojne sile, policija ne nosi oružje, a nasilni kriminal je skoro nepostojeć
- delikatese: hakarl, puffinovo sirovo srce, hangikjött
- 80% populacije vjeruje u vilenjake
- jedini autohtoni sisavac – arktička lisica
- ne vole posuđenice (kompjutor – tölva – broj + čovječanstvo)
- sudjelovali su u jednom (1) ratu – s UK – koji je poznat kao cod wars (bakalarski)
- na otoku nema željeznice
- masovno spaljivanje vještica i ovdje je uzimalo maha u 17. stoljeću, no za razliku od kontinentalaca, spaljivani su uglavnom muškarci
- 2010. godine čak 97% populacije bilo je prištekano na internet
- dominantna religija je protestantizam, katolici čine ispod 2% vjernika
- otok nema planina, a vrhovi na brdima su ravni – površine su peglali glečeri u pokretu
- doslovno svaka poznata vrsta vulkanske aktivnosti i vulkana zastupljena je na Islandu
- bivši gradonačelnik Reykjavika Jon Gnarr (poznat kao divlje punkersko dijete) u svojoj je kampanji obećao kako neće ispuniti svoje nijedno predizborno obećanje; i nije
- od početka emitiranja državne televizije (šezdesetih) TV program išao je svim danima osim četvrtkom – tada se program potpuno gasio da bi se ljude potaknulo na druženje i što manje blejanja u televiziju. Do 1983. godine i cijeli je srpanj bio bez emitiranja ikakvih programa jer su tada svi, uključujući i one koji rade na televiziji, bili na godišnjim odmorima
- Reykjavik je banao pse u periodu između 1924. – 1984 kada je jedan od gradskih političara otkriven kako posjeduje psa.; smatralo se kako grad nije podobno mjesto za život pasa kao kućnih ljubimaca, a potpuno uklanjanje bana bilo je 2006.
- stoga je bio poznat kao grad mačaka
Dakle, da sumiram 
Željela sam:
- maknuti se s gromade kopna zvanoga Europa + Azija, što mi je dugogodišnja želja, a Island se činio kao savršena prilika za cherry poppin i u stilu
- provesti nekoliko dana na otoku srčući kulturu i straobalnu prirodu, i slušajući jezik koliko je moguće
- prošetati šavom između dviju tektonskih ploča (naravno, ako ne bude stagnacijske vode u rasjedu, ne planiram se umakati u mrzlu vodu) na Thingvelliru
- prići aktivnom, ali ne lava-bljujućemu vulkanu s namjerom da zavirim u kotao i bez namjere da Hefesta vučem za uho
- prići bilo kojemu dostupnom glečeru koliko je moguće blizu (hike po glečeru nije moguć bez pratnje i izvan zimske sezone zbog topljenja leda)
- iskusiti promjenu sve četiri vremenske sezone u okviru od jednoga dana
- vidjeti Myvatn i Dimmuborgir
- posjetiti šest travnatih crkvi raspoređenih duž otoka; vidjeli ste drvene crkve (stavkirkene) u Norveškoj o kojima sam pisala?
- posjetiti islandske GOT lokacije
- naći pletenu vunenu vestu u islandskom điru.
Čitajte sljedeće postove kako ih budem uploadala i vidjet ćete koliko sam uspjela u ovim namjerama.
