Tag: priroda

Boravak na Islandu bogomdan je za svakoga tko ima ikakvu povijest s metalom, Nordijcima i njihovom mitologijom. Osim što se uistinu može uživati u prirodi, postoji veliki broj suvenirnica naoružanih ogromnim asortimanom predmeta od vune, metala, perli od lave itd. Zbog vrlo male količine prostora u koferima na raspolaganju morala

Pročitaj ostatak

Prethodni smo dan jurcali od Höfna južnom obalom što bliže Keflaviku, u namjeri da što bliže budemo aerodromu. Neuspijevanje ukrcavanja na let povuklo bi kupovanje skupe avionske karte, kašnjenje na poslove u ponedjeljak i nepotrebno stresiranje pa alternative nije bilo. No, loše vrijeme razvuklo se do kraja boravka na otoku,

Pročitaj ostatak

Volimo tražiti zanimljive i karakteristične lokacije za spavanje. Iako smo Thingvellir posjetili nekoliko dana prije, odlučili smo ponoviti posjet s namjerom da ga proučimo još jednom bez previše smetala. Plus, trebalo je negdje dići šator i dočekati jutro – a ovaj se komad prirode učinio baš opako prikladan. Althing, lokacija

Pročitaj ostatak

Kerið se formirao prije preko 6 500 godina, kada je nakon erupcije masa magme uzrokovala propadanje u magminu komoru, zatrpala ju i potom se depresija napunila vodom iz podzemnih izvora. Jezero je karakteristične akvamarin plave boje što su uzrokovali otopljeni minerali u vodi. Kaldera Keriða ovalnoga je oblika, duljine 270

Pročitaj ostatak

Vrlo blizu Seljaland slapa leži još jedan, vrlo neobičnoga imena – slap Gljufrabui (isl. onaj koji je smješten u rupi). Pad je vrlo dug i nakon nužnoga penjanja na vrh nisam ga mogla nikako uslikati u komadu, pa evo pokušaja u tri epizode i pogleda odozgor. Save

Upravo zbog lošega vremena koje nas je tjeralo ASAP u smjeru Keflavika razveselilo me prvo stajanje toga dana. Bio je to slap Seljalandsfoss, čiji je parking bio pun autobusa, kampera i automobila iz kojih su otprilike u trenutku našega dolaska pristizale rijeke ljudi. Poznat je kao slap koji u zaleđu

Pročitaj ostatak

Loše vrijeme u Höfnu izazvano kolizijom oceanskih i zračnih struja s glečera Vatnajökull kulminiralo je zabranom prometa na točki uz glečersko jezero Jökullsárlon, vodenu masu na putu između Vatnajökull glečera i mora. Nalazi se stotinjak kilometara od Höfna i strahovito je moćan prizor. Ovdje je ljeti ogromna količina santi leda

Pročitaj ostatak

11% površine Islanda leži pod glečerima, pojavama koje su meni izuzetno zanimljive i atraktivne i kojima se strašno veselim kada idemo na putovanja. Glečer najbliži Zagrebu bio je austrijski Pasterze koji sam vidjela nekoliko puta, ali zbog stiske s vremenom nikada se nisam spustila do “dna” kanjona u kojemu leži

Pročitaj ostatak

Najveći slap Europe punjen je vodom glečera Vatnajökull. Do njega vodi blatna staza jer baca toliko finih sitnih kapi vode da ima svoj osobni oblak nad dijelom koji smo posjetili i koji se vidi uredno s ceste. Bili smo mokri kao da smo pokisli, a slap je bio na minimalno

Pročitaj ostatak

Geotermalni wasteland. Fenomenalne boje. Fumaroli. Ključajuće blato. Žute nakupine na odušcima. Neljudski snažan smrad sumpora nošenoga vodenom parom. Stopala koja propadaju samo 10 cm u tlo teksture brašna. Penjanje na obližnje brdo s kojega sam se skoro skotrljala koliko je bilo sipko. I pranje skupljenih uzoraka kamenja od sitnog i

Pročitaj ostatak

Dimmuborgir, formacije nastale hlađenjem magme u vodi, već su spominjane na svartu. Izgledaju preopako dobro, stoga smo prehodali sve puteve koji su označeni za posjetitelje. Paklene katakombe Dimmuborgir dom su sinova spomenute Gryle i Leppaludija – Yule ladsa (isl. Jólasveinarnir) ekipe sačinjene od trinaestoro braće, islandskoga odgovora Djedu Božićnjaku. Svaki

Pročitaj ostatak

Mala spilja Grjótagjá nalazi se dva kilometra od podnožja Hverfjella. Do nje smo hodali preko polja lave obrasloga mahovinama oko dva kilometra spuštajući se s Hverfjella. Polje lave izuzetno je zanimljivo za vidjeti i doživjeti.   Osim vas i kamena nema nikoga i ničega. Nema ptica ni sisavaca koji bježe

Pročitaj ostatak

Hverfjall je krater koji je ostao nakon erupcije vulkana prije 2 500 godina. Promjer ovoga kratera vrste tefra iznosi 1 000 metara pri vrhu što ga čini prilično upadljivim kako mu prilazite i divno ogromnim – smatra se jednim od najvećih na Zemlji, a uspon do vrha moguć je samo

Pročitaj ostatak

Peti dan već me uhvatila tuga što moramo nazad na kontinent, znajući da imamo četiri puna dana do polijetanja s keflavičkog aerodroma. Računajući da ćemo sutradan (srijeda) gaziti kao manijaci autom duž dijela rute gdje nema puno toga za vidjeti, odlučili smo puni dan posvetiti Diamond circleu i njegovom bogatstvu

Pročitaj ostatak

Jedan u dugom nizu islandskih slapova nosi posebnu priču. Tisućite godine, vođa plemena Ljosavatn okruga i jedan od govornika na Althingu – stanoviti Þorgeir Ljósvetningagoði Þorkelsson – zadužen je za donošenje odluke trebaju li Islanđani odbaciti vjerovanje u staronordijske bogove i prihvatiti Jahvu čiji su proponenti bili mnogobrojni misionari i monasi

Pročitaj ostatak

O Asbyrgi kanjonu nisam našla puno informacija online i tuđih iskustava (pogotovo u usporedbi s Gullfossom i ostatkom top atrakcija), ali ono malo što sam našla posebno me zaintrigiralo. Ovo mi je jako drago, jer ako bih se fokusirala samo na superpopularne lokacije, ne bih imala priliku vidjeti nešto ovoliko

Pročitaj ostatak

Ponedjeljak je započeo prilaskom crkvi Víðimýrarkirkja jednoj od šest travnatih crkvi na Islandu. Nastavili smo sjevernim dijelom Ring roada prema gradu Akureyri gdje smo poljubili vrata lokalne katedrale (da, za nereligiozne ljude posjećujemo poprilično crkvi), ali smo upoznali strašno šarmantan grad i ručali islandsku tradicionalnu mesnu juhu i fish &

Pročitaj ostatak

Saxholl je kaldera, neaktivni vulkan koji se urušio pod masom lave u magminu komoru i čija se posljednja erupcija odvila prije 3 – 4 000 godina. Posljedično se formirao krater koji je malo za reći prelijep za vidjeti. Izvana i iznutra. Saxholl je visok 109 metara a do vrha se

Pročitaj ostatak

Kirkjufell (isl. crkvena planina) kako joj prilazite izgleda kao velika duga gromada stijene. Kada vas cesta do nje dovede postrano, vidite kako nema onaj uobičajeni brdski volumen nalik piramidi, već je neobično plosnata i izduljena. Društvo joj pravi Kirkjufellfoss, jedna od atrakcija gdje je bilo nemoguće dobiti clean shot bez

Pročitaj ostatak

Magma koja erumpira iz vulkana i polako istječe po tlu formira zanimljive oblike, pogotovo kada je u blizini kakav izvor vode a lava pada direktno u nju. Poneki potres ili sličan događaj dodatno rasformira oblik i nakupine lave posljedično izgledaju kao kakav razrušeni zamak. U ovom slučaju obala je očito

Pročitaj ostatak

Nedjelja je startala nešto mirnije i manje nahajpano jer smo bili svjesni da smo napustili udarnu zonu i kako skrećemo u mirnije, ali nama nimalo nezanimljivije područje. Drugi turisti oko nas obično su dobar indikator za ovakvu teoriju. Vremenski uvjeti nisu potrajali za idealno fotografiranje, sunčane zrake ubrzo su se

Pročitaj ostatak

Iako se jezero Laugarvatn (isl. bazen tople vode) nalazi u Golden circleu, nije toliko popularno i napeto turistima. Dapače, bilo je vrlo mirno, savršeni nordijski zen “remetilo” je tek par ribara i djece koja su se praćakala u plićaku. Tijekom povijesti, s dolaskom kršćanstva, služilo je kao poželjna lokacija za

Pročitaj ostatak

Zemljina litosfera sastoji se od tektonskih ploča, sedam glavnih i nekoliko desetaka manjih, debljine stotinjak kilometara. Tektonske ploče nisu fiksirane, one plutaju na viskoznom sloju Zemljinog plašta, debele stjenovite ljuske koja okružuje tekuću Zemljinu jezgru, podvlače se jedna pod drugu, razmiču se i sudaraju i svojim djelovanjem izazivaju seizmološke i

Pročitaj ostatak

Kroz Gullfoss slap (isl. zlatni vodopad) protječe Hvítá rijeka. Sastoji se od dva pada, visok je 32 metra, a prosječan protok vode iznosi 140 m³/s u ljetnom periodu i 80 m³/s zimi. Gullfoss pada u pukotinu među stijenama i gledano iz daljine čini se da propada u tlo. Kao i

Pročitaj ostatak

U Golden circleu nalazi se geotermalno polje u Haukadalur dolini s brojnim karakterističnim bazenima u kojima lagano vrije voda. Njihova se aktivnost povezuje s visokom seizmičkom aktivnošću područja; potresi omogućuju i onemogućuju postojanje pukotina kroz koje voda izlazi na površinu u spektakularnim mlazovima. U 17. stoljeću bilo ih toliko velik

Pročitaj ostatak