o kukcima

Kukci su organizmi člankovitih ekstremiteta i segmentiranog egzoskeleta koji čine većinu životinjske populacije u svijetu i koja se procjenjuje na približno 1 bilijun bilijuna ili 1018 jedinki, dok je opisano jedva milijun vrsta. Ovo ih čini polovicom životinja poznatih znanosti. Čine 85% živućih organizama, dakle, svaki treći organizam nije kukac, s tim da red kornjaša, Coleoptera čini četvrtinu ukupnog broja svih determiniranih životinjskih vrsta. Zbog svoje raznolikosti i visoke sposobnosti adaptacije kukci se smatraju jednima od evolucijski najuspješnijih životinja koje upravo možemo naći na Zemlji. Red kornjaša, Coleoptera predstavlja najveći red, kako unutar razreda Insecta, tako i unutar cijelog carstva Animalia i u mnogo pogleda se strogo razlikuje od preostalih tridesetak redova. Determinirano je približno 400 000 vrsta, s tim da se svake godine opiše još barem 2000 vrsta.

Uspješno naseljavaju većinu staništa na zemlji, tako da možemo naći vrste skakavaca koje žive na vrhovima Himalaja tako što proizvode svojevrsni antifriz koji sprečava smrzavanje tjelesnih tekućina. S druge strane, mravi radnici haraju Saharom u potrazi za hranom pri temperaturama koje prelaze 47°C. Kao velika skupina životinja imaju samo jednu granicu; iako neke vrste žive ili provode dio života u slatkim vodama, malo njih može preživjeti salinitet oceana.

Prehrana kukaca vrlo je raznolika. U divljini mnogi jedu lišće, tkivo drveća, nektar, pa čak i manje toplokrvne životinje, no na mjestima u suživotu s ljudima hrane se i proizvodima namijenjenima ljudskoj prehrani i njihovim ostacima, vunenim vlaknima, ljepilom, sapunom i dr.

Primarna uloga kukaca u ekosustavu oprašivanje je entomofilnih cvjetnica, što je od nemjerljive važnosti, budući da veliki broj tih cvjetnica direktno ili indirektno predstavlja izvor hrane čovječanstvu i domaćim životinjama, a pritom oplodnju mogu izvršiti samo kukci. U ovu skupinu izuzetno važnih nam kukaca pripadaju pčele, Apidae, ose, Vespidae, bumbari, Bombycidae i mnogi drugi kukci.

Zanimljiv je primjer ljiljak vrste Xanthopan morganii predictakojeg su znanstvenici tražili prije nego su znali da uopće postoji i kako izgleda. U 19.st. Charles Darwin, britanski prirodnjak i geolog, proučavao je orhideju vrste Angraecum sesquipedale, čiji se organi za proizvodnju nektara nalaze 30 cm duboko u cvjetnoj strukturi. Stoga je Darwin pretpostavljao kako postoji kukac sposoban za oplodnju cvijeta s ovako nepristupačnim generativnim organima, točnije leptir sa proboscisom ove dužine. Bio je u pravu. Ova vrsta leptira s Madagaskara s dugim prednjim krilima i odebljalim abdomenom kao i ostali ljiljci ima proboscis dug 45 cm. Upravo njegova duljina omogućuje prehranu cvjetnim sokovima i nesvjesnu oplodnju ove zahtjevne biljne vrste.

Osim kao pomoćnici za oplodnju cvjetnica, uz razne saprofitske gljive i bakterije, kukci predstavljaju važnu kariku u lancu dekompozicije uginule organske tvari biljnog i životinjskog podrijetla, pri čemu se posebno ističu strvinari, Silphidae, razni dvokrilci, Diptera i termiti, Isoptera.

Također vrše regulaciju brojnosti drugih životinja i kukaca, tj. održavaju biološku ravnotežu, u kojoj sudjeluje veliki broj grabežljivaca i parazita. Na vrhu trofičke piramide među kukcima se nalaze karnivorni i kanibalistički kukci kao što je bogomoljka Mantis religiosa, kukci reda vretenca, Odonata, mrežokrilci, Neuroptera, kao i mnoge porodice reda Coleoptera – trčci, Carabidae, kozaci, Dytiscidae, strvinari, Silphidae, kusokrilci, Staphylinidae, krijesnice, Lampyridae, bubamare, Coccinellidae itd. Paralelno su izvor hrane ostalim životinjama, konkretno ribama, vodozemcima, gmazovima, pticama i sisavcima (među kukcojede ubrajaju se ježevi, slijepi miševi, krtice, rovke…).

U pojedinim državama predstavljaju i izravan materijal za ljudsku prehranu. FAO navodi preko 1900 vrsta kukaca koje se koriste u prehrani čovjeka, budući da su bogate hranjivim tvarima prijeko potrebnim za održanje i zdrav život čovjeka, a uglavnom su zastupljene u tropskoj i suptropskoj regiji. Pretpostavlja se da preko dvije milijarde stanovnika Zemlje konzumira kukce. Sadrže pravo malo bogatstvo proteina, vitamina i minerala, posebno kalcija i željeza. U konzumaciji najviše su zastupljeni mnogovrsni ravnokrilci, Orthoptera, termiti, Isoptera, ličinke kornjaša, Coleoptera i gusjenice noćnih leptira raznovrsnih porodica koje mogu doseći i do 12 cm i debljinu dva prsta odraslog muškarca. Nomadska plemena centralnoafričkih predjela jedu sirove grčice hrušteva, Melolonthinae, australski Aboridžini hrane se ličinkama leptira sovica, Noctuidae, na jugu Sjedinjenih američkih država i u Meksiku koriste se cikade, Orthoptera.

Korisne vrste daju razne proizvode od kojih se najviše koriste med, polen i matična mliječ i industrijske sirovine – svila, vosak i dr.

Predatorske vrste kukaca primjenjuju se u sklopu integrirane zaštite bilja kao prirodni neprijatelji štetnicima na poljoprivrednim kulturama, tako da postoje prava uzgajališta bogomoljki i bubamara koje se po razvitku u stadij imaga puštaju u polja da bi eliminirale razne vrste najčešćih štetnika kao što su leptiri sovice, Noctuidae i lisne uši, Aphidae, stjenice, Pentatomidae i dr. Prednost primjene je u tome što ne dolazi do aplikacije visokotoksičnih aktivnih tvari u insekticidima na biljku, koje se akumuliraju u organizmima i tako predstavljaju zdravstveni i ekološki problem, već se problem štetnika rješava na ”prirodan”, zdrav i ekološki prihvatljiv način.

No, osim mnogobrojnih korisnih odlika, kukci se često promatraju i kao globalni problem, budući da prenose razne zarazne bolesti koje, osim što napadaju toplokrvne životinje, napadaju i čovjeka. Najveći problem predstavljaju u tropskim i suptropskim predjelima sa idealnim uvjetima za razvoj kombiniranima sa nerazvijenošću država, što dovodi do epidemijskih oboljenja. Nakon što je 1938. američki doktor Walter Reed dokazao da žutu groznicu prenosi komarac Aedes aegypti, dvokrilci Diptera, došao je do zaključka da ako želimo reducirati broj oboljelih, moramo poraditi na mjerama kontrole broja komaraca te vrste, što se obično svodi na isušivanje močvarnih područja. Najpoznatija bolest tropskih predjela je malarija, koju uzrokuje sporozoa Plasmodium malariae, a prenosi ju malarični komarac Anopheles maculipennis, Diptera. Veliki su problem i muha Glossina palpalis, Diptera, koja prenosi uzročnika bolesti spavanja, mastigoforu Trypanosoma gambiense, zatim komarac papatači ili čami, Phlebotamus sp. reda Diptera, koji prenosi mastigofore vrste Leishmania infantum i Leishmania tropica, uzročnike lišmanioze, koja je u RH posljednji put zabilježen 1997. u Konavlima na lovačkom psu, prema Lovačkom vjesniku. Bolest nije fatalna, ali uzrokuje kronična oštećenja unutrašnjih organa, kao i zarazne vidljive promjene na koži u vidu ispadanja dlake, a kasnije krasta i težih oštećenja tkiva kože.

Mnogobrojni kukci su i značajni štetnici na kulturnom bilju i to u dvojakom smislu. Jedna skupina kukaca predstavlja direktne štetnike, tj. hrane se vegetativnim i generativnim organima biljaka, što uvijek kao posljedicu ima pad kvantitete i kvalitete prinosa uzgajane vrste i iz velikog broja svakako treba izdvojiti najpoznatije, kao što su zlatice, Chrysomelidae na krumpiru i žitaricama, klisnjaci, Elateridae, tj.imaga i žičnjaci – ličinke na žitaricama, proždrljive gusjenice sovica, Noctuidae, imaga pipa, Curculionidae i sl. Druga se skupina također hrani kulturnim biljem, ali pritom predstavljaju transportno sredstvo za brojne viruse koji smanjuju kvalitetu i kvantitetu biljke koja se uzgaja. Među njima su najznačajniji resičari, Thripidae, stjenice, Pentatomidae, lisne uši, Aphidae itd.

Morfologija kukaca > oblik i veličina tijela kukaca / temeljna građa tijela

Anatomija kukaca > glava / usni ustroj / ticala / oči / prsište / krila / noge / zadak

Fiziologija kukaca > integumentni i skeletni sustav / muskulatorni sustav / respiratorni sustav / živčani sustav / osjetilni sustav / sustav organa za probavu i eksekreciju / optjecajni sustav / endokrini sustav / reproduktivni sustav

Osnovni razvojni stadiji kukaca

Ekologija kukaca > prehrana / feromonska komunikacija / mimikrija

luc

Leave a Comment

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.